ODNOSI IZMEĐU EU I ZAPADNOG BALKANA ZAGLAVLJENI U KOLOTEČINI

Slušati kako se Evropska unija izjašnjava o Zapadnom Balkanu pomalo je nalik na situaciju gdje ste zatvoreni u sobi u kojoj se sa izgrebane ploče vrti jedna te ista stara melodija. Isti slatki refren obećava divnu zajedničku budućnost - ali "kad" i "gdje", to tek treba utvrditi.

Još 2003. godine u Solunu, gradu na sjeveru Grčke, lideri EU su prvi put izjavili da će zemlje Zapadnog Balkana jednoga dana postati članice EU – imale su, kako se to u Briselu kaže, “evropsku perspektivu”.

Osamnaest godina kasnije, na aprilskom zasjedanju Vijeća ministara vanjskih poslova zemalja članica EU u Briselu, zaključci su bili potpuno isti – region ima evropsku perspektivu. Dodato je i da EU mora da pojača svoj angažman sa tamošnjim državama.

Može se, naravno, reći da je tokom godina napredak postignut. Slovenija i Hrvatska su se pridružile EU, a druge države poput Srbije i Crne Gore približavaju se članstvu – iako brzinom puža. Međutim, ostaje žalosna činjenica da je u posljednjih desetak godina ostalo mnogo toga da se poželi što se tiče odnosa između EU i Zapadnog Balkana. I svi su razlozi za strah da bi protekla decenija mogla da se pokaže kao izgubljena.

Razlog za ovaj pesimizam može se potražiti u događaju koji se desio dan nakon Vijeća ministara vanjskih poslova EU. To nije imalo nikakve veze direktno sa zapadnim Balkanom, ali je pokazalo kako politika u bloku zaista funkcioniše, piše RSE.

Slučaj Barnier

Događaj o kome je riječ je intervju koji je francuskoj televiziji 11. maja dao bivši glavni pregovarač EU za Brexit Michel Barnier.

Barnier, koji je tokom duge karijere bio i evropski komesar i ministar u nekoliko francuskih vlada, zvučeći kao istinski golista (pobornik francuske političke ideologije bazirane na mišljenju i djelu Charlesa de Gaullea), predložio je da bi Francuska trebalo da obustavi imigraciju iz zemalja van EU do pet godina i da bi zvanični Pariz trebalo aktivno da radi na pooštravanju vanjskih granica šengenske zone.

Nepokolebljivo je uspostavio vezu između imigracionih tokova u Evropi i terorističkih mreža.

Nestao je stariji evropski državnik koji je veličao vrline tolerancije i otvorenosti bloka. Zamijenio ga je političar prilično oportunističkih pogleda.

Do sada se ovaj sedamdesetogodišnjak igrao idejom da se kandiduje na listi Les Republicains (Republikanaca), stranke desnog centra, ali ankete javnog mnijenja sugerišu da ne bi mogao da parira Marine Le Pen, niti sadašnjem predsjedniku Emmanuelu Macronu, jer ga mnogi smatraju previše centrističkim i blagim.

Da li je ovo možda bio posljednji očajnički pokušaj da ponovo bude relevantan u svojoj domovini?

Kakva je perspektiva?

U svakom slučaju, ova epizoda pokazuje dvije stvari koje štete aspiracijama zemalja zapadnog Balkana ka EU. Prvo, to pokazuje da među evropskim političarima još uvijek postoji tradicija da se u Briselu kaže jedno, a zatim u nacionalnim prijestonicama nešto radikalno drugačije kako bi se udovoljilo lokalnim ukusima. Drugo, i možda još važnije, Barnierov preokret pokazuje trenutnu političku klimu u jednoj od ključnih članica bloka. Ne baš onu koja odiše vanjskim optimizmom. Umjesto toga, to je ona o izgradnji “tvrđave Evrope” – a Francuzi u ovom pristupu teško da su sami.

Zapravo, kombinacija ove dvije stavke stalno se prikazuje kada je riječ o Zapadnom Balkanu. Portugalsko predsjedavanje EU očigledno radi punom parom kako bi moglo da otvori pregovore o pridruživanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom prije nego što se završi 1. jula, ali nema naznaka da će Bugarska popustiti.

Zvanična Sofija je usred nove predizborne kampanje i ne popušta u razmiricama sa Skopljem o jeziku i historiji.

Kosovo ispunjava sve uslove za liberalizaciju viznog režima prema Evropskoj komisiji, ali nekoliko država članica EU još uvijek nema apetit da to odobri. Uvijek negdje u bloku postoje neki izbori ili birački krugovi koji su mnogo važniji od potrebe da se nacijama na Zapadnom Balkanu da zeleno svjetlo.

Na kraju, evropske institucije pribjegavat će onome što rade uvijek kada postoje ovakva pitanja – imat će sastanke o tome. Već je odlučeno da Zapadni Balkan treba češće da bude na dnevnom redu Vijeća EU.

Šef evropske diplomatije Josep Borrell će pozvati sve lidere šest zemalja koje se nadaju ulasku u EU na večeru u Briselu sljedeće nedjelje i sada postoji mogućnost da svake godine budu održani samiti EU i Zapadnog Balkana. Nakon što je 2020. domaćin jednog bila Hrvatska, u Sloveniji će kasnije ove godine biti organizovan sljedeći, a Češka je pokazala interesovanje da ukaže gostoprimstvo učesnicima samita 2022. godine.

Najvjerovatniji ishod svih ovih skupova je ista stara izjava o evropskoj perspektivi regiona. Samo ne pitajte kada i gdje.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

DERMATOLOZI DALI PREPORUKE: OVO SU PRAVILA ZDRAVOG SUNČANJA

0
Sunčeve zrake podižu nivo serotonina, hormona zaslužnog za dobro raspoloženje. Zaslužne su i za sintezu vitamina D koji nas, između ostaloga, štiti od omekšavanja kostiju i osteoporoze.