Oni koji su je preboljeli će isto tako biti upitani žele li se cijepiti, rekao je dr. William Schaffner sa Univerziteta Vanderbilt i dodatno razjasnio da se neće praviti razlika između onih koji su zaraženi, koji su bili zaraženi, ili onih koji dosad nisu zaraženi.
Schaffner isto tako kaže da bi zaštita koja se dobije cijepljenjem mogla trajati duže od one koja se stiče prirodnom infekcijom.
Mnogi stručnjaci za bolesti za koronaviruse kažu da su među onima koji izazivaju nepotpunu reakciju imuniteta. To je i razlog zbog kojeg nauka još uvijek nije pronašla pravi i konačan lijek čak ni za običnu prehladu.
Dr. Gregory Poland iz američke klinike Mayo u Rochesteru smatra da postoji šansa da osobe koje su imale tek blaže ili nikakve simptome bolesti COVID-19 možda nisu razvile dugoročni imunitet na tu bolest. Kaže da se uobičajeno imunitet gubi u roku od nekoliko mjeseci, ili najviše godinu do dvije, s obzirom na to da su trenutačno u opticaju četiri beta-koronavirusa u svijetu.
Nadalje, i dr. Amesh Adalja iz Centra za sigurnost zdravlja univerziteta Johns Hopkins, kaže da dok prirodna infekcija pruža zaštitu na određeni period, još se uvijek ne može predvidjeti koliko je jak odgovor imuniteta bio kod pojedinaca.
Adalja je dodao da bi cjepivo kod onih koji su preboljeli COVID-19 dodatno ojačalo prirodni imunitet tijela, a time bi se i učinkovitije spriječilo širenje bolesti.
U kliničkim testiranjima također su sudjelovale i osobe koje su već bile zaražene novim koronavirusom. Njih će se pratiti još mjesecima i godinama kako bi se vidjeli učinci cjepiva na njihov imunitet.
