OKRUGLI STO ‘MIGRANTSKA KRIZA – BIH 2020’: PREPORUKE UGRADITI U PLAN MJERA I AKTIVNOSTI ZA UPRAVLJANJE KRIZOM

U Sarajevu je održan okrugli sto o temi aktuelna migrantske krize pod nazivom ”Migrantska kriza - Bosna i Hercegovina 2020“

Okrugli sto organizirali su Ministarstvo sigurnosti BiH, Međunarodna organizacija za migracije IOM i Asocijacija za upravljanje rizicima, sa ciljem sinhronizacije odgovora na izazov migrantske krize, uz uključenje naučne i stručne sfere društva, u rješavanje aktuelnog problema.

Ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić rekao je kako je ovaj okrugli sto okupio predstavnike određenih institucija, prije svega Ministarstvo sigurnosti i drugih državnih struktura koje na različite načine parcipiraju u upravljanju migrantskom krizom u BiH, ali i predstavnike akademske zajednice i civilnog društva, te Međunarodna organizacija za migracije (IOM) i Asocijacija za upravljanje rizicima.

  • Smatramo da ovakav interdisciplinarni pristup ovoj značajnoj temi, koja proizvodi političke, ekonomske, sigurnosne, socijalne, kulturološke, zdravstvene i druge posljedice na zajednicu i državu, ima veliki značaj. Cijenimo da iz razmjene različtih iskustava, viđenja i ideja, Ministarstvo sigurnosti i druge organizacije koje se bave upravljanjem migrantskom krizom, mogu imati zanačajne benefite i cijenimo da ćemo nakon današnjeg okruglog stola imati više korisnih preporuka koje ćemo ugraditi u plan mjere i aktivnosti za upravljanje migrantskom krizom, a također imati u vidu u toku izrade Strategije za upravljanje migracijama“, rekao je Cikotić.

Podsjetio je kako se ovih dana se finalizira odluka Vijeća ministara o formiranju Radne grupe za izradu petogodišnje strategije, zbog čega smatraju da je konferencija pravovremena.

Osvrnuo se na prethodne mjere kojima je značajno smanjen broj migranata na području BiH i smanjiti priliv migranata kroz istočnu granicu.

 Cikotić vjeruje da će danas dobiti upotrebljive ideje kojima će taj proces dodatno ojačati i popraviti u periodu koji je pred nama, jer smatra kako se ova ”kriza neće završiti brzo i lako”.

Upitan za sutrašnje planirano izmještanje migranata iz kampa “Lipa”, i odgovor državnog nivoa na moguću alternativu u vidu “Bire”, Cikotić je kazao kako postoje različita mišljenja u neposrednoj saradnji s predstavnicima EU, Evropske komisijom, IOM-om.

  • Cijenim da smo u najvećoj mogućnoj mjeri iscrpili vlastite mogućnosti, pripremili smo konačno odluku o proglašenju Lipe za privremeni prihvatni centar”, rekao je Cikotić koji očekuje da će na današnjoj sjednici Vijeća ministara ona biti potvrđena.
AA

Naveo je kako postoji plan u vezi s raspoloživim kapacitetima privremenih prihvatnih centara na području BiH, prije svega se misli na “Biru”, koja je trenutno u potpunosti prazna, a ljudi su u samom kampu bez obzira što nema migranata te da privremeno iskoriste raspoložive kapacitete “Bire”, dok se “Lipa” na pripremi.

  • Mi cijenimo da ćemo na taj način, s dugoročnim kapacitiranjem Lipe, imati uslove za jedan trajan i kvalitetan smještaj ovog broja migranata, koji uobičajeno gravitira prostorom BiH, a to je 6.000 do 8.000”, rekao je Cikotić.

Predsjednik Asocijacije za upravljanje rizicima (AZUR) Haris Delić pojasnio je kako će okrugli sto biti organiziran u tri panela, političko-sigurnosni, ljudska prava i zdravstveni.

Dodao je kako će danas pokušati doći do određenih smjernica i rješenja kako pomoći BiH, prvenstveno Ministarstvu sigurnosti u vezi sa smjernicama iz naučnog i stručnog dijela, i inicirati akcione planove te projekte koji će pomoći i BiH i migrantima.

  • Važno je da poštujemo naša ljudska prava, ljudska prava migranata jer smo prije nekih 25-30 godina i mi imali priliku da napuštamo svoju i odlazimo u neke druge države i to nam mora biti na umu. To ne opravdava bilo kakav vid nasilja koji migranti vrše prema domaćem stanovništvu”, rekao je Delić.

Upitan za konkretne preporuke, naveo je kako će preporuke dati ljudi iz struke.

  • Smjer u kojem ćemo se kretati u narednom dijelu sastanka bit će u tome da se intenzivira saradnja s lokalnim zajednicama na lokacijama kod kojih se javio najveći problem i posljedica vezano za migrantsku krizu. Najviše je pogođen zapadni dio BiH, USK. Mora se intenzivirati saradnja, moraju strukture iz Ministarstva sigurnosti biti češće na lokacijama na kojima se dešava ovaj problem”, rekao je Delić koji je ukazao kako je problem nastao zbog mogućnosti odlaska migranata iz BiH.

Ukazao je na značaj intenziviranja saradnje svih nivoa u BiH te poduzimanje konkretnih koraka.

  • Evidentiranje migranata se mora desiti. Mi moramo znati ko je u BiH, moramo staviti jaču kontrolu na istočne granice, ne samo da znamo ko nam je ovdje trenutno nego i ko nam dalje ulazi“, rekao je Delić.

Predstavnik Međunarodne asocijacije za migracije, Dražan Rozić kazao je kako odavno postoji ideja za održavanje okruglog stola gdje bi se uključila šira zajednica te kako bi se razgovaralo kako da se poboljša upravljanje migrantskom krizom.

Podsjetio je i na moguću humanitarnu krizu na području USK, jer će uskoro doći do zatvaranja privremenog prihvatnog centra na “Lipi”, što će dovesti u pitanje smještaj 1.300  do 1.400 migranata/izbjeglica na području tog dijela BiH.

  • Pored postojećih oko 1.500, koji su van centara na području cijele BiH, imamo problem za smještaj tokom zime za malo više od 2.500 ljudi. U ovom trenutku nam nedostaje prihvatni centar tog kapaciteta. Spominjana je Bira. Bira je jedna od opcija, koja bi u ovom trenutku bila najidealnija, pošto za izgradnju za uspostavu nekog novog centra trenutno nemamo vremena iako postoje sredstva od EU za tu namjenu, ali bojim se da smo ušli duboko u negrađevinsku sezonu tako da trenutno ne možemo raditi neke velike radove na uspostavi novih centara. Idealna solucija bi bila, ako se danas usvoji odluka na Vijeću ministara, da Lipa postane taj prihvatni centar za migrante/izbjeglice na području BiH, da se barem privremeno ljudi smjeste u Biru ili gdje već. Imamo sredstva, opremu, ljude možemo smjestiti vrlo brzo, ali samo nam treba lokacija“, rekao je Rozić.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

NA DANAŠNJI DAN 1994. POTPISAN JE PRELIMINARNI SPORAZUM O FORMIRANJU FEDERACIJE...

0
1459. Rođen holandski svećenik Adriaan Floriszoon, papa Adrian VI od januara 1522, jedini Holanđanin poglavar Rimokatoličke crkve u njenoj historiji. Umro je u septembru 1523, ne uspjevši da ostvari zamisao o ujedinjenju evropskih zemalja u ratu protiv Otomanskog carstva.