Ovakvim minimalnim kaznama, motiviraju se sve političke partije i pojedinci da u budućnosti ne poštuju izbornu šutnju, te nastave kampanje voditi dan uoči izbora, ali i na sami dan izbora, a u slučaju nekih poput političke partije Narod i pravda, kampanja se nastavlja voditi i nakon zatvaranja biračkih mjesta pritiscima na izborni proces prebrojavanja glasova i delegiranjem za posmatrače agresivnih osoba koje pokušavaju ukrasti izborni materijal i slično. Pored toga, imali smo priliku vidjeti i okupljanja kojima se krše epidemiološke mjere, što samo po sebi govori koliko pojedine političke stranke vode računa o društvenim normama i propisima.
Demokratski institut izborne šutnje veoma je važan element održavanja slobodnih demokratskih izbora ugrađen i u naše izborno zakonodavstvo. Međutim, on je prilikom održavanja posljednjih izbora grubo prekršen u tri navrata od strane Elmedina Konakovića, koji je video – porukama pozivao glasače da izađu na izbore i sugerirao im način glasanja, te je agitovao protiv političke konkurencije, što je prema Zakonu nedozvoljena aktivnost. Pored njega, i neki drugi pojednici su vršili slične aktivnosti na cijeli izborni dan, koristeći društvene mreže i video – materijale kako bi vodili izbornu kampanju.
Ovakvo kršenje izborne šutnje nije zapamćeno u dosadašnjoj istoriji održavanja demokratskih izbora u Bosni i Hercegovini, stoga smatramo da bi se zbog izricanja minimalnih novčanih kazni, moglo desiti da u budućnosti političke stranke koje inače troše stotine hiljada maraka, a neke od njih i milione sredstava nepoznatog porijekla, u svoje troškove uračunaju i kazne za kršenje izborne šutnje, te da nastave voditi kampanju i na dan izborne šutnje, ali i na dan samog održavanja izbora i time onemoguće slobodnu volju građana.
Upravo je institut izborne šutnje uspostavljen kako bi se građanima ostavila mogućnost da jedan dan prije izbora slobodno razmisle i na dan izbora glasaju bez suptilnih, psiholoških i bilo kakvih drugih vrsta pritisaka.
Smatramo da ovakve vrste kršenja izbornog zakona moraju biti sankcionisane daleko rigoroznijim kaznama, kao što su oduzimanje mandata ili zabrana kandidovanja na izborima za pojedince ili kompletne političke stranke, ukoliko se želi sačuvati demokratski duh održavanja izbora u BiH ubudućnosti.
Također, i pojedini mediji su nažalost, prilikom uzimanja izjava od pojedinaca na mjestu glasanja, prenosili političke poruke tokom samog procesa održavanja izbora, pa bi Centralna izborna komisija i to trebala uzeti u obzir i upozoriti na takav način medijskog izvještavanja i kršenja provođenja izbornog procesa.
