Takav sjedilački način života sa sobom donosi i posljedice koje vrlo često najčešće osjećamo u dominantnoj ruci, odnosno onoj kojom se najčešće služimo pri rukovanju računarskim mišem.
S obzirom na to da to postaje sve veća boljka modernog društva, fizioterapeutkinja Ana Zakojč pojašnjava zašto dolazi do bolova u ruci i kako možemo pomoći umanjiti bolove, ali i dugotrajne posljedice.
Tokom svakodnevnog višesatnog rada na računaru dolazi do prekomjerne aktivnosti ruke, a svaka aktivnost tokom koje ponavljamo iste pokrete (npr. savijanje i ispružanje ručnog zgloba i prstiju dok držimo miš ili tipkamo po tipkovnici ili rotacija podlaktice) može uzrokovati sindrome prenaprezanja.
Sindromi prenaprezanja su poremećaji koji uzrokuju bolove u zglobovima i mišićima i razvijaju se kroz duži vremenski period.
To su zapravo oštećenja tetiva, mišića i živaca, a glavni uzrok im je prekomjerna aktivnost i ponavljajući pokreti. Sindromi prenaprezanja lakta i podlaktice liječe se PRICEMM tretmanom (protection, rest, ice, compression, elevation, medications i modalities, pojašnjava nam fizioterapeutkinja.
Kako dalje dodaje, najčešće oboljenje je sindrom karpalnog kanala. Nastaje uslijed ponavljajućih pokreta u ručnom zglobu (rad na tipkovnici i sl.) pritiskom na živac medianus u ručnom zglobu i očituje se poremećajem osjeta (parestezije) koji se javlja u obliku pečenja, mravinjanja, trnaca i osjećaja probadanja, najčešće od palca do prstenjaka, a povremeno se širi i u dlan i prste ili prema laktu i ramenu.
Kako sebi možemo pomoći?
Spojem vježbi i adekvatnim predmetima u našem radnom okruženju možemo smanjiti bolove, ali i utjecati na njihovu prevenciju još prije nego što se oni pojave.
Evo šta predlaže fizioterpeutkinja.
1. Vježbajte ruku svakih sat vremena na radnom mjestu
Preporučuje se primjenjivati program vježbi na radnom mjestu, svakih sat vremena, u trajanju 5 – 10 min, ustati, prošetati, napraviti vježbe istezanja i jačanja određenih mišića. Tako poboljšavatee cirkulaciju i opuštate mišiće. Ako je moguće, poželjno je raditi i češće pauze od 30 – 60 sek svakih 10 – 15 min pa, primjerice, malo istegnuti ručne zglobove i opustiti prste.
Dakle, možete naprosto stisnuti šaku na nekoliko sekundi pa opustiti prste, i tako u nekoliko ponavljanja. Također možete raditi vježbu u kojoj ćete svaki prst šake spojiti s palcem, također u nekoliko ponavljanja. Dobro je i kružiti ručnim zglobom, pa šaku usmjeriti prema gore, dolje, lijevo i desno. Može pomoći i stiskanje loptice.
2. Prilagodite svoje radno okruženje
Iznimno je važna prilagodba i povećanje udobnosti radnog mjesta, a to uključuje ove aspekte
Ergonomska stolica (podesiva) – kad sjedite, stopala neka budu ravno na podu ili na osloncu, kralježnica u uspravnom položaju, glava u liniji s torzom ili malo nagnuta naprijed, laktovi blizu tijela savijeni 90 do 120 stupnjeva, ramena opuštena.
Pravilnim sjedenjem rasterećujemo zglobove i pozicioniramo ih u normalni položaj
Ispravan nagib tipkovnice – kad tipkate, podlaktice bi trebale biti paralelne s podom
Adekvatan miš – ne prevelik, mora dobro ležati u ruci.
Najbolji oblik zaštite je prevencija. Ispravnim preventivnim mjerama i usvajanjem zdravog načina života sprječava se nastanak oštećenja zdravlja i omogućuje dijagnosticiranje bolesti u početnoj fazi.
Zato je iznimno važno na vrijeme prepoznati simptome kao što su bol, slabost mišića, oteklina, ograničena pokretljivost zglobova i trnci, ispravno dijagnosticirati bolest i krenuti s liječenjem kako bi se izbjegle daljnje komplikacije, zaključuje fizioterapeutkinja Ana Zakojč.
