ORGANSKA PROIZVODNJA UDVOSTRUČENA ZA GODINU DANA

Proizvodnja organskih proizvoda u manjem bh. entitetu, koja se u 2018. odvijala na oko 300 hektara obradive zemlje, udvostručena je za godinu dana, te je u 2019. godini iznosila oko 600 hektara.

Taj podatak potvrdio je za “Nezavisne” Dragan Šepa, sekretar Udruženja poljoprivrede, vodoprivrede, ribarstva, prehrambene i duvanske industrije pri Privrednoj komori RS, dodajući da se to prvenstveno odnosi na ljekovito i aromatično bilje, povrće, te jagodičasto voće.

Organska proizvodnja inače ne uključuje vještačke dodatke kao što su pesticidi i hemijska đubriva, te ne sadrži genetski modifikovane organizme i nije tretirana zračenjem, industrijskim rastvaračima ili hemijskim prehrambenim aditivima.

Prema podacima stručnjaka, sve su veći i prihodi koje ovaj vid proizvodnje donosi.

  • Proizvodnja organskih proizvoda prošlih godina je po hektaru donosila oko 400 KM, a sada donosi 600 KM, s tim što će se nastojati da iduće godine taj iznos bude još veći – rekao je Šepa.

U planu je, kako dodaje, da se do kraja ove godine formira grupacija organskih proizvođača u Udruženju poljoprivrede i prehrambene industrije pri Privrednoj komori RS.

  • Nedavno su promovisani znak ogranske proizvodnje za RS i sertifikacijska kuća koja će vršiti kontrolu i  izdavati sertifikate proizvođačima za određene proizvode – istakao je Šepa.

Prema njegovim riječima, sve više proizvođača traži dozvolu za organsku proizvodnju.

  • Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ima oko 100 proizvođača koji su u procesu certifikacije za ovu proizvodnju. Licenca se dobija od strane sertifikacijske kuće, gdje se podnosi zahtjev u skladu sa Zakonom o organskoj proizvodnji. Nakon dobijanja certifikata proizvođač stavlja etiketu kojom se potvrđuje da je taj proizvod organski – pojasnio je Šepa.

Perspektiva i značaj organske proizvodnje kako Šepa kaže, jeste da se u narednom periodu osigura da se ona što bolje razvija i  da se povećava.

  • Ministarstvo podržava proizvođače, daje im podsticaj od 600 KM po hektaru  te sufinansira certifikat sa 50 posto, što doprinosi povećanju broja proizvođača u ovoj sferi, ali i površina na kojima se odvija organska proizvodnja – rekao je Šepa.

Ipak, povrtari smatraju da je proizvodnja organskog povrća u RS još na veoma niskom nivou.

  • Što se tiče proizvodnje organskog povrća u RS, ona je na veoma niskom nivou, jer se kod nas taj trend ne prepoznaje i ne vrednuje adekvatno. Da bi se podigla na viši nivo, potrebno je da se takvi proizvodi mnogo više cijene – rekao je za “Nezavisne” Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara RS.

Ono što određuje cijenu svih, pa i organskih proizvoda, kako Mastalo kaže, jeste odnos ponude i potražnje.

  • Kada je ponuda velika, a potražnja mala, onda su cijene niske, a kad nešto nedostaje, cijena je visoka. Kod nas je još prisutan trend  da se ne gleda da li je, na primjer, paprika zdrava, već koliko se sjaji, iako je organska mnogo zdravija i bolja – dodao je Mastalo.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE