OSMANOVIĆ UHAPŠEN NA OSNOVU OPSKURNOG SPISKA IZ RS-A: NA NJEMU I DAVORIN POPOVIĆ, JOSIP PEJAKOVIĆ, HANKA PALDUM

Sinoć je na graničnom prijelazu Sremska Rača uhapšen Osman Osmanović iz Brčkog, a njegovo hapšenje je, prema pisanju srbijanskih medija, uslijedilo po krivičnoj prijavi zbog sumnje da je počinio krivična djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratni zločin protiv ratnih zarobljenika.

Osmanoviću se, dodaju, na teret stavljaju zločini prema licima srpske nacionalnosti u navodnom logoru u Gornjem Rahiću.

Hapšenje Osmanovića još jedan je u nizu pokušaja procesuiranja zasnovanih na opskurnom dokumentu “Pregled naredbodavaca i izvršilaca zločina u logorima i zatvorima za Srbe u bivšoj BiH u periodu 1992. – 1996. godine”, kojeg je 6. augusta 2001. godine objavio Dokumentacijski centar RS-a za istraživanje ratnih zločina, piše Faktor.

Na tom se spisku nalaze imena 941 osobe, među kojima je pod rednim brojem 682. i Osmanović. Sadržaj podataka koje se odnose na njegovu navodnu odgovornost za počinjene ratne zločine dovoljno govori o kredibilitetu optužbi.

  • Osman Osmanović, zvani Osmo, od oca Šemse i majke Hajke Jukić, rođem 14. marta 1960. godine u Brčkom, prije rata radio kao inspektor za suzbijanje kriminaliteta, član Kriznog štaba u Gornjem Rahiću. Nehumano postupanje sa uhapšenim – ratnim vojnim zarobljenicima u logoru Gornjem Rahiću kod Brčkog, mučenje žena i djece civila, oduzimanje novca, maraka, dragocjenosti, tuča kundacima, vrijeđanje, ponižavanje, psihološka tortura, odvođenje na kopanje rovova gdje su dva Srbina poginula, ležanje na golom betonu, tjeranje na sahrane mrtvih – navodi se u dokumentu.

Da Osmanovićevo hapšenje na temelju optužbi u ovom opskurnom dokumentu nije izolovan slučaj, potvrđuje i primjer bivšeg pripadnika Armije RBIH Huseina Mujanovića, koji je krajem jula prošle godine uhapšen u Priboju prilikom prelaska granice sa Srbijom.

Mujanović je uhapšen po potjernici MUP-a Republike Srbije zbog navodnih ratnih zločina počinjenih nad civilnim stanovništvom na području Hrasnice i Sokolović Kolonije kraj Sarajeva. I Mujanovićevo ime se nalazi na spisku Dokumentacijskog centra RS-a za istraživanje ratnih zločina.

  • Prijavio se u SUP Ilidža 12.11.1991. godine sa stalnim mjestom boravka u Sarajevu, Općina Ilidža, Hrasnica – navodi se u dokumentu.

Dokumentacijski centar RS-a je institucija osnovana 1999. godine s ciljem prikupljanja podataka o zločinima protiv čovječnosti i međunarodnog prava za vrijeme ratova na području bivše Jugoslavije. Konačni spisak je nastao, pojasnio je nekadašnji direktor Dokumentacijskog centra Pejo Đurašinović, na osnovu prikupljanja i obrade podataka za 3.170 lica koja su, kako je kazao, počinili zločine nad Srbima tokom rata u BiH. Spisak je, dodaje, utemeljen na podignutim krivičnim prijavama koje su proslijeđene nadležnim sudovima i tužilaštvima u više gradova u RS-u.

Ono što je naročito indikativno jeste Đurašinovićeva potvrda da se Dokumentacioni centar pri izradi spiska koristio prevashodno građom koju je prikupio Savezni komitet za prikupljanje podataka o izvršenim zločinima protiv čovječnosti i međunarodnog prava u Beogradu. Ta je institucija osnovana još za vrijeme vlasti Slobodana Miloševića, a njom je rukovodio doktor Zoran Stanković, svjedok odbrane Radovana Karadžića i Vojislava Šešelja.

O ozbiljnosti pristupa istraživanju navodnih ratnih zločina, na osnovu kojeg je spisak nastao, govori njegov sadržaj.

Tako se, pod rednim brojem 687. na njemu nalazi i poznata pjevačica Hanka Paldum. Za nju se navodi da je bila članica Zelenih beretki te da je uzimala taoce i učestvovala u stvaranju logora u Osnovnoj školi “Slobodan Vuković”. U tom je logoru, dodaje, se, učestvovala u mučenju žena. Glumac Josip Pejaković je, navodi se u dokumentu, bio starješina jednog od spratova zatvora u Sarajevu, gdje je “mučio i likvidirao zatvorenike Srbe”.

Na spisku je i legendarni pjevač grupe Indexi Davorin Popović zvani Pimpek. Njega Dokumentacijski centar tereti da je bio “pripadnik HOS-a”.

Na spisku se nalazi i prvi predsjednik RBiH Alija Izetbegović, kojem na teret stavljaju naređivanje i podstrekivanje ratnih zločina.

Imena poznatih ličnosti sa spiska ne govore o njegovoj ozbiljnosti koliko ostali sadržaj. Iako se na spisku nalazi 941 ime, mnogo njih se ponavlja u nekoliko navrata. Tako se, primjera radi, Delić Hazim ponavlja u tri navrata u svojstvu zapovjednika logora, baš kao i Mato Jozić iz Brčkog te Ivan Krišto iz Duvna. Nekadašnji bokser Mensur Peljto je zauzeo dva mjesta, kao i Fikret Prevljak te desetine osoba čija se imena, prebivališta i funkcije ponavljaju. Na spisku su Adnan Ahmić zvani Pinđo, Alija Ahmić zvani Pinđo i Sulejman Ahmić zvani…pogađate – Pinđo.

Ukoliko “Bajro, vozač Centroteksa” bude prelazio granicu sa Srbijom, i on može očekivati hapšenje jer se upravo taj opis ime nalazi na 46. mjestu spiska.

  • Braća Juka, ili Uka, po nacionalnosti Šiptari – sadržaj je dokumentovan pod rednim brojem 106. Njihoj komšija sa spiska je i “Ćamil, stražar” na 150. mjestu te “Ćibo iz Konjica, koji je zamijenio Zilića na dužnosti upravnika logora u sportskoj dvorani Musala” na 155. mjestu. Na oprezu zbog mogućnosti hapšenja u Srbiji treba biti i osoba sa 177. mjesta na spisku, a to je “Dedić, musliman” i “Heco, nepoznato ime, musliman” (318) te “Dino iz Sarajeva, bivši selektor bob reprezentacije”. “Hodžić iz okoline Bihaća” je na 325. mjestu, a na 376. je “Jasmina, muslimanka iz Sarajeva”. “Miralem zvani Mineralni” se tereti za “prebijanje zatvorenika” u Tarčinu, ali se za njega navodi da je “kasnije poginuo”.

Na listi osumnjičenih ratnih zločinaca se na 29. mjestu nalaze “Arapi i drugi muslimani”. Tu su i cijele institucije, poput Okružnog vojnog suda u Sarajevu (661), Okružnog vojnog tužilaštva u Sarajevu (662) te “organi vojnog pravosuđa Sarajevo” na 674. mjestu liste. Navedene su i cijele vojne formacije, poput “brčanskih brigada HVO-a”.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.