OSUĐENI RATNI ZLOČINAC POSTAO MAGISTAR TEOLOGIJE: DARIO KORDIĆ SE FOTOGRAFIRAO S DIPLOMOM

Osuđeni ratni zločinac Dario Kordić od danas je magistar katoličke teologije! Diplomu je stekao na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.

  • Čestitamo našem Dariju koji je danas obranio svoj diplomski rad i postao magistar teologije – objavljeno je na Facebook stranici udruženja Hrvatska zvona.

Kordić je fotografirao sa svojim radom pred ulazom zagrebačkog fakulteta.

Nakon devet godina pritvora u Haagu, kako je pisao Jutarnji list, Kordić je doživio preobraćenje. Ostatak kazne je odslužio Grazu.

Navodno se posvetio religiji i svoje životno iskustvo prepričava u župama u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Posjećujući župe je promovirao knjigu Dario Kordić – Da se ne zaboravi koju su pripremili predsjednik Udruženja hrvatskih branitelja Mladen Pavković i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice u Austriji i član Savjeta Vlade za Hrvate izvan Hrvatske Miroslav Piplica.

Piplica se fotografisao s bivšom predsjednicom Hrvatske Kolindom Grabar-Kitarović i aktuelnm premijerom Andrejom Plenkovićem, te zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem, prenosili su ranije hrvatski mediji.

O Kordićevom studiju i ulozi u vjerskom životu svojevremeno je pisao i humanitarni i građanski aktivist i bivši svećenik, franjevac Dalibor Dado Milas za zagrebački Express, u tekstu: “Ne dao nam Bog “njihovu” Hrvatsku i “njihovu” Crkvu! “.

  • Da stvar bude još zanimljivija, Kordić trenutačno privodi kraju svoj filozofsko-teološki studij na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu i potajno se nada ređenju za đakona Rimokatoličke crkve. Koliko se god trudio od svega toga pobjeći, život Darija Kordića je obilježen ubojstvom nevinih ljudi u Ahmićima. Iako, naravno, svatko ima pravo birati temu o kojoj će govoriti, umjesto o “Bogu iza rešetaka”, uvjeren sam da bi mnoge više zanimalo što to Kordić ima reći o “Bogu u Ahmićima”, odnosno o Bogu u liku ubijene tromjesečne bebe u spomenutim Ahmićima -napisao je Milas prošle godine.

Prije više od 27 godina, u ranu zoru u 16. aprila 1993., pripadnici HVO-a napali su srednjobosansko selo Ahmići, u kojemu je živjelo bošnjačko stanovništvo. Anti-teroristička bojna Vojne Policije HVO-a “Jokeri”, Viteška brigada HVO-a, PPN Vitezovi te brigada “Nikola Šubić Zrinski” jurnuli su na selo s dvjestotinjak kuća i ubili 116 ljudi.

Među njima 32 žene i 11 maloljetnika. Najmlađa žrtva bila je tromjesečna beba, a najstarija nana ubijena je u 81 godini.

Selo je u potpunosti zapaljeno i razoreno, a eksplozivom je srušena i lokalna džamija. Većina ubijenih likvidirana je iz neposredne blizine na svojim kućnim pragovima, a neki muškarci ubijeni su vezani. Dvadesetak osoba prostrijeljeno je dok su pokušavali pobjeći, piše Radiosarajevo.ba.

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) presudio je da su ubistva u Ahmićima bila zločini protiv čovječnosti. Jedan od zapovjednika HVO-a Dario Kordić osuđen je na 25 godina zatvora, Zoran, Mirjan i Vlatko Kupreškić su osuđeni na kazne od šest do deset godina zatvora za sudjelovanje u masakrima, ali su novom presudom 2001. godine oslobođeni optužbi

Kordić je oslobođen nakon izdržane dvije trećine kazne.

Po dolasku u glavni grad Hrvatske, na aerodromu Pleso su ga dočekali političari Ivić Pašalić, Anto Kovačević i Zdravko Tomac, penzionisani general Ljubo Ćesić Rojs, sisački biskup Vlado Košić i sadašnji predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović.

Na dočeku Kordića u BiH bio je kompletan hrvatski vrh predvođen Draganom Čovićem.

Haški sud je osudio i bivšeg pripadnika specijalne jedinice HVO-a Džokeri, bosanskog Hrvata, Miroslava Cicka Bralu, na 20 godina zatvora. Paško Ljubičić osuđen je na osam osam godina zatvora, a nakon odležane dvije trećine kazne pušten je na slobodu, dok je Tihomir Blaškić osuđen na devet godina zatvora.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.