Piše: Elma Odobašić
Inače, prema državnom Pravilniku o vrsti i uvjetima za izvršenje krivične sankcije rada za opće dobro na slobodi u članu 2. piše da kad sud odmjeri i izrekne kaznu zatvora od najviše šest mjeseci, istovremeno može odrediti da se izrečena kazna,uz pristanak optuženika,zamjeni radom za opće dobro.
Najveći stručnjak u oblasti teorije krivičnog prava, u našoj zemlji, profesor doktor Borislav Petrović pojašnjava da je dobrovoljnost njihova ovdje obligatorna. Rad za opće dobro na slobodi se izvršava prema mjestu prebivališta ili boravišta toga kome on bude dosuđen, objašnjava Petrović.
Smatra da je alternativna sankcija, rad za opće dobro najefektnija jer se kaže tu postiže resocijalizacija.
- Taj neko ko radi o javnom interesu, rad za opće dobro na slobodi on mora da radi u nekoj firmi, nekoj organizaciji, instituciji, radi sa ljudima, gdje neće biti stigmatiziran. Plaća grijehe zato što je počinio to kazneno djelo ali na jedan način koji ne može biti humaniji od toga. Po meni neko ko je smislio tu kaznu alternativnu ili sankciju mislim da je dobro uradio – dodaje on.
Rad za opće dobro na slobodi predstavlja posebnu krivično-pravnu mjeru , odnosno mjeru iz kategorije alternativnih krivičnih sankcija. Alternativne sankcije, mjere sigurno imaju svog efekta, smatra Petrović.
- Imaju efekta jer visina kazne koja je inace zaprijecena za neko krivicno djelo za neke kriminalce ne znaci nista. Mislim da osobama kojima prijeti manja kazna odnosno kazna do godinu zatvora da ima smisla ima efekta da ne ide u zatvor jer znate i kada studiramo pravo uvijek smo učili na tim takozvanim alternativnim školama kriminala. Nisu one karakteristične za sve počinitelje krivičnih djela koji budu osuđeni na kraće kazne ali jesu za one koji zatvor shvataju kao prolaznu zonu. Dakle, moj odgovor je da, mislim da alternativne kazne pogotovo rad za opće dobro na slobodi sigurno imaju efekta pogotovo kada pogledate ličnost počinitelja krivičnog djela.
Rad za opće dobro određuje se u trajanju srazmjerno izrečenoj kazni zatvora od najmanje deset do najviše šezdeset radnih dana. Rok izvršenja rada za opće dobro ne može biti kraći od jednog mjeseca niti duži od jedne godine.Pod radnim danom podrazumijeva se osmosatno radno vrijeme, odnosno sedmično radno vrijeme lica raspoređenog na rad za opće dobro iznosi 40 sati, a raspoređuje se na najmanje pet radnih dana. U slučaju kada osuđenik po isteku određenog roka, nije izvršio ili je samo djelimično izvršio rad za opće dobro, sud će donijeti odluku o izvršenju kazne zatvora u trajanju srazmjernom vremenu preostalog rada za opće dobro. Rad za opće dobro je besplatan i ne služi postizanju dobiti, navedeno je u Članu 7. Pravilnika objavljenog u Službenom glasniku BiH.
Prema riječima profesora Petrovića u Federaciji BiH se za godinu dana izrekne oko 3.000 kazni zatvora koje su do godinu dana.
