OTKRIJTE KAKO JE NASTAO IZRAZ ŠVREDSKI STO

Švedski sto, pojam koji danas koristimo za razna jela na zajedničkom stolu s kojeg se gosti sami poslužuju, za Skandinavce i gastro-stručnjake mnogo je bogatiji od izvorne verzije

Iako se taj naziv odomaćio u ugostiteljstvu, pa je uobičajen u hotelima za doručak, nekim restoranima, na koktelima i prijemima, a često i na kućnim zabavama, izvorni švedski sto ustanovili su članovi udruženja švedskih trgovaca u 14. vijeku.

Prije sjedanja za glavni sto, oni bi se okupljali oko manjeg, tzv. rakijskog stola (“brannvinsbord”), na kojem su služena predjela.

Obavezne namirnice su bile hljeb, maslac, sir, haringa i nekoliko vrsta likera, ali i dimljeni losos, kobasice i hladno narezano usoljeno meso. “Brannvinsbord” je služio za predjelo dok se ljudi okupljaju, često i nekoliko sati prije večere, ponekad s muškarcima i ženama u odvojenim sobama.

Švedski sto je postao popularan sredinom 17. vijeka, kada se hrana preselila sa sporednog stola na glavni i počelo serviranje toplih i hladnih jela. Na Olimpijskim igrama 1912. u Stokholmu švedski sto je prvi put postao “glavno jelo”.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE