OTKRILI MOGUĆI UZROK NAJSMRTONOSNIJEG OBLIKA RAKA

Gljivice vrste Malassezia koje se najčešće nalaze na koži životinja i ljudi iznenadile su naučnike svojom prisutnošću u gušterači.

Naše tijelo je preplavljeno bakterijama, otprilike 100 triliona bakterija – ponajviše na kožu, u ustima i u crijevima. Neke nas štite od infekcija i pomažu nam u probavi hrane, dok se od drugih možemo ozbiljno razboljeti.

Gljivice i virusi također nazivaju naše tijelo svojim domom, iako su gljivice u najmanjem broju one imaju važnu fiziološku ulogu. Osobito je važno, kad se njihov broj poremeti, mogu modificirati naš imunološki sistem, pa i utjecati na nastanak raka, piše New York Times.

Nova studija objavljena u časopisu Nature otkrila je da gljivice mogu proći duboko u gušteraču, koja sjedi iza želuca i izlučuje probavne enzime u tankom crijevu.

Kod miševa i ljudi s karcinomom gušterače, gljivice se razmnožavaju  3000 puta više u usporedbi sa zdravim tkivom – a jedna gljivica posebno može učiniti pospješiti rast tumora gušterače.

Pixabay

Istraživače je iznenadila prisutnost gljivica u gušterači kao i njihov ogroman porast u bolesti. – Gušterača se do nedavno smatrala sterilnim organom – kaže  dr. George Miller, hirurški onkolog sa Medicinskog fakulteta Sveučilišta u New Yorku koji je vodio studiju.

Provuku se u gušteraču poput bakterija

No, nedavna istraživanja pokazala su da bi se neki mikroorganizmi, poput bakterija, mogli provući pokraj mišića zvanog Oddijev sfinkter, koji razdvaja gušteraču od ostatka crijeva. Možda bi gljivice također mogle kolonizirati gušteraču na isti način.

Da bi to saznali, dr. Miller i njegov tim hranili su miševe vrstom pivskog kvasca označenim zelenim fluorescentnim proteinom. Fluorescentni marker otkrio je da je kvasac doista prešao iz probavnog trakta u gušteraču nakon nekoliko minuta.

Ilustracija

Kod miševa su se vrste gljivica koje su završile u gušterači obično vrlo razlikovale od onih koje su ostale u crijevima. Ascomycota i Basidiomycota bile su jedine sorte gljivica koje su kolonizirale tkivo gušterače.

Jedna je gljivica bila najzastupljenija u gušterači: rod Basidiomycota zvan Malassezia, koji se obično nalazi na koži i vlasištu životinja i ljudi i može izazvati iritaciju kože i perut.

Nekoliko studija također je povezalo gljivice s upalnim bolestima crijeva, ali novo otkriće je prvo koje ih povezuje s karcinomom.

Rezultati pokazuju da Malassezia nije bila prisutna u velikom broju samo kod miševa koji su dobili tumore gušterače, već je bila prisutna i u iznimno velikom broju u uzorcima pacijenata s karcinomom gušterače, rekao je dr. Berk Aykut iz laboratorija dr. Millera.

Primjenom antifungalnog lijeka riješili su se gljivica na miševima i spriječili razvoj tumora. I kada su tretirani miševi ponovo dobili gljivice, njihovi su tumori ponovno počeli rasti  što je pokazatelj, rekao je dr. Aykut, da gljivične stanice pokreću rast tumora. 

Sve je veći naučni konsenzus da su čimbenici u mikrookolišu tumora jednako važni kao i genetski čimbenici koji utječu na njegov rast.

Dobar biomarker za uočavanje

– Moramo prijeći s razmišljanja na samo stanice tumora do razmišljanja o cijelom susjedstvu u kojem tumor živi – rekao je dr. Brian Wolpin, istraživač raka gastrointestinalnog sistema s Instituta za rak u Bostonu.

Okolno zdravo tkivo, imunološke stanice, kolagen i druga vlakna koja drže tumor, kao i krvne žile koje se njime hrane pomažu podržati ili sprječavati rast karcinoma.

Mikrobi su još jedan čimbenik koji treba razmotriti u abecedi čimbenika koji utječu na širenje raka.

Populacija gljivica u gušterači može biti dobar biomarker za one koji su u riziku od razvoja raka, kao i potencijalni cilj budućih liječenja.

– Ovo je ogromna prilika za intervenciju i prevenciju, što zapravo nemamo za karcinom gušterače – rekla je dr. Christine Donahue, istraživačica raka gušterače.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

VUČIĆ: NE ŽELIMO MIJENJATI GRANICE, SRBIJA ŽELI DOBRE ODNOSE SA BIH

0
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić apelovao je da tužilaštvo i pravosudni organi u Srbiji stupe u kontakt sa pravosuđem u BiH i da se "zaustave priče o tajnim optužnicama i svemu drugome".