Značaj ove konferencije u kontekstu zaštite ali i uključivanja pisanog naslijeđa u tokove kulturne promocije naše zajednice je opravdan. Dozvolite mi da istaknem spremnost Kabineta člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića da odgovorno i pravovremeno podržava ovakve inicijative na domaćem i međunarodnom planu. Pisano naslijeđe je zajedničko dobro različitih kultura u svijetu. Ono nas povezuje i čini bližima”, rekao je uime člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića savjetnik za kulturu Amel Suljović.
Učesnicima je naglasio da je potrebna bolja koordinacija između arhiva, biblioteka, muzeja te drugih institucija koje čuvaju pisano naslijeđe, kao i činjenicu da je “vrijedno kulturno naslijeđe zatvoreno u brojnim našim institucijama i najčešće koristi isključivo onima koji se profesionalno bave takvim temama, dok šira javnost o tome ne zna gotovo ništa”.
Iz tog razloga doprinos u održavanju ove konferencije vidi i direktor Gazi Husrev-begove biblioteke Osman Lavić jer je, kako kaže, namjera da se unaprijedi proces prikupljanja, čuvanja i zaštite pisanog naslijeđa.
- Svjesni odgovornosti čuvanja i zaštite ovog pisanog naslijeđa odlučili smo uz podršku velikog broja institucija podijeliti iskustva stjecana desetljećima iz ove oblasti”, rekao je Lavić.
Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović ukazao je da čuvanje kulturne baštine nije samo obaveza konzervatora i restauratora ili stručnjaka iz oblasti kulture već i “obaveza svih nas koji cijenimo prošlost i prepoznajemo tradiciju, povijest i kulturu kao izvorišta učenja za dostojanstveniji hod budućnosti”.
Zbog toga se, po njegovim riječima, zaštita pisanog naslijeđa čini posebno značajnom.
- Čuvajući naslijeđe osvješćujemo odgovornost za budućnost za generacije koje će tek doći i obavezu da preuzeto unaprijedimo i prenosimo dalje, umjesto da za sobom spaljujemo mostove. Ovakvi skupovi prilika su za takve iskorake. Svi napori i aktivnosti na planu stručnog i naučnog rada na zaštiti i očuvanju kulturnog naslijeđa u islamskoj zajednici BiH uvijek će imati zagovornika i partnera”, poručio je Kavazović.
Radni dio konferencije počinje sutra održavanjem četiri sesije u okviru kojih će svoja iskustva i metode u zaštiti i restauraciji rukopisa, knjiga i drugih bibliotečkih materijala predstaviti učesnici iz Hrvatske, Srbije, Indije, Italije i drugih zemalja.
