Ovogodišnja jesen u Bosni i Hercegovini, prema prognozama meteorologa, trebala bi biti nešto toplija u poređenju sa prosječnom temperaturom za period 1981. – 2010. godine.
– Jesen 2019., u poređenju s istim periodom prošle godine, trebala bi biti nešto hladnija u južnim, a u sjevernim i centralnim predjelima približnih temperaturnih vrijednosti. Iako se očekuje toplije vrijeme nego što je uobičajeno, u prognoziranom periodu mogući su i prodori hladnijeg zraka, koji bi mogli donijeti i snijeg na planinskim područjima, naročito u novembru – kaže meteorolog Bakir Krajinović.
Prognozirani broj dana sa pojavom padavina u većem dijelu BiH trebao bi u toku ove jeseni iznositi između 27 i 34 u Bosni, a u Hercegovini do 39 dana.
– Najveća vjerovatnoća za veće količine padavina postoji u trećoj dekadi oktobra, kada se očekuje pojačan ciklonski utjecaj, koji bi pristizao s vlažnijim okeanskim zrakom iz oblasti istočnog Atlantika, s kojim se prognoziraju jači olujni procesi s obilnijim izljevima, naročito u Hercegovini, dok se nešto duža sušnija razdoblja očekuju u novembru – ističe meteorolog Nedim Sladić.
Narod je dugo čekao septembar, radio je preko cijele godine da bi, pokupivši ljetinu (intradu), uživao u plodovima svog mukotrpnog rada.
„Ljeto prođe, medna jesen dođe; nekom medna, nekom – čemerna“, „Jesen je bogata, a zima rogata“, „O, jeseni prebogata, puna srebra, puna zlata!“, „Ako je septembar hladan, bit će mnogo bolesti.“,“ Septembarska kiša zlato je njivama, a otrov vinogradima“… samo su neke od narodnih izreka koje govore o ovom veselom i omiljenom mjesecu.
Pozno/miholjsko ljeto prognozira se početkom oktobra, piše Avaz.
– Prvi mraz izgledan je u drugoj polovini oktobra, a prva pojava snježnog pokrivača u novembru, najprije u brdskoplaninskim centrima centralne i istočne Bosne te na planinama. Veći dio jeseni izgledno je da će obilježiti dominirajući vjetrovi južnog smjera, s kojima će pristići dosta vlažnog i toplog zraka. Tokom predstojeće jeseni nije isključena mogućnost pojave ekstremnih vremenskih prilika, kao što su olujan vjetar, izrazito duga sušna razdoblja, prodori vrlo hladnog i vrlo toplog zraka te razdoblja s većim količinama padavina – zaključuje Sladić.
