On je autor 17 ilustracija na kojima je šaljivo prikazana “podjela Bosne i Hercegovine” Ilustracije je objavio na Facebook stranici.
- Nije klasična podjela – kaže Emir Isović za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Na svakoj od njegovih “podjela”, Bosna i Hercegovina je jedinstvena država, ali podijeljena na kulturološki način, prateći uvriježene stereotipe u bh. društvu.
- Zemlje su dijelili i dijele na nekim drugim mjestima. To je jedan kulturološki pogled na ovu našu zanimljivu geografiju u kojoj živimo, što mi kažemo u Bosni šprdancija – kaže Isović za RSE.
Među 17 podjela je i ona koja zemlju “dijeli” na osnovu prosječne plate. Tako je glavni grad zemlje, Sarajevo, gdje su smještene skoro sve državne i međunarodne institucije, označeno kao grad sa najvećom prosječnom platom od 800 maraka (oko 400 eura). U ostatku zemlje, prema karti, plata je duplo manja i iznosi 400 maraka (oko 200 eura).
Prosječna mjesečna neto plata za mart ove godine iznosila je oko 600 eura u Bosni i Hercegovini, prema podacima Agencije za statistiku BiH.
Bosna i Hercegovina je podijeljena na dva entiteta – Federaciju BiH i RS i posebnu administrativnu jedinicu na sjeveru zemlje, Brčko distrikt.
U okviru entiteta Federacija BiH je deset kantona- Tuzlanski, Posavski, Zeničko-dobojski, Zapadnohercegovački, Kanton Sarajevo, Kanton 10, Hercegovačko-neretvanski, Unsko-sanski, Bosansko-podrinjski i Srednjobosanski. Svaki od njih ima svoje vlade, skupštine, univerzitete, klinike.
Administracija kantona je u gradovima koji su njihova središta- Tuzla, Orašje, Zenica, Široki Brijeg, Sarajevo, Livno, Mostar, Bihać, Goražde i Travnik.
U Emirovih 17 podjela nema entiteta ni kantona. Zbog toga i pitanje- da li je 17 slučajan broj?
- Broj 17 je slučajan, nije to ozbiljan pokušaj ka podjeli – ističe Emir.
U njegovom viđenju Bosne i Hercegovine, zemlja je podijeljena, primjerice, i po vremenskim prilikama.
Tako je u Bosni oblačno, a u Hercegovini sunčano, zbog visokih temperatura na jugu zemlje, koje ljeti prelaze i 40 stepeni.
Klima je na sjeveru kontinentalna, u srednjem dijelu subkontinentalna, dok je na jugu mediteranska.
Bosna i Hercegovina se razlikuje i po načinu izrade kuća. Tradicionalna seoska kultura preovladava u sjevernom dijelu, na istoku, zapadu i srednjem dijelu BiH su kuće od drveta, a u južnom dijelu od kamena.
U takvoj klimi glavna poljoprivredna grana na sjeveru je pšenica, na istoku, zapadu i srednjem dijelu se sadi krompir, a na jugu kukuruz, kako je to na Emirovoj karti.
EMIROVE ILUSTRACIJE PREŠLE I ENTITETSKE PODJELE
Ono što ga posebno oduševljava, kako kaže, jeste što je njegova “podjela” postala viralna i što su je građani dijelili, bez obzira u kojem dijelu zemlje žive.
- Publici se svidjelo, mnogo je ljudi pronašlo neke zanimljive tačke. Vidim prešle su se i entitetske podjele i većina komentara je pozitivna – navodi Emir, dodajući da je na jednoj od ilustracija Bosna i Hercegovina podijeljena i geografski na polja, šume i krš.
- Svi podaci u društvenim naukama su uvijek otprilični, tako su i moji aproksimativni – dodaje Emir.
Među ilustracijama su i one koje oslikavaju Bosnu i Hercegovinu po tome koje domaće životinje se uzgajaju i u kom dijelu. Koze na jugu zemlje, koji je krševit, na sjeveru najviše ima krava, dok je u ostatku zemlja glavna domaća životinja ovca, zbog velikog broja pašnjaka.
ŠTA ĆEŠ POPITI?
A na pitanje “šta ćeš popiti”, na sjeveru odgovaraju – rakiju, jer se tamo tradicionalna sadi šljiva, na jugu vino, zbog velikog broja sunčanih dana i zasada vinove loze, dok u srednjem dijelu BiH piju pivo.
Suho meso je najtraženija roba u skoro cijeloj Bosni i Hercegovini, kako to Emir vidi. Više od 70 posto teritorije, kulturološki gledano, jede ovu namirnicu koja se suši od svih vrsta mesa.
Ipak, u jednom dijelu zemlje pršuta je na prvom mjestu i to u Hercegovini. Dobija se sušenjem svinjskog mesa. Riječ je o gastronomskom specijalitetu koji je nastao sušenjem na dimu stražnjih nogu svinje. Zbog svog specifičnog okusa i neobičnog načina dobivanja smatra se jednim od najoriginalnijih proizvoda.
Najmanji dio BiH proizvodi pečenicu. Najpoznatija je u srednjoj Bosni u gradiću Visoko, koji se nalazi 30-ak kilometara od Sarajeva. Visočka pečenica je geografsko zaštićeni suhomesnati proizvod. Pravi se od kvalitetnih dijelova goveđeg mesa, prije svega od butine, leđa sa slabinskim dijelom, plećke i podslabinskog dijela, uz dodatak kuhinjske soli, te se hladno dimi i suši.
Na jednoj od “podjela” je i naziv za mlijeko, koje je uobičajena riječ za najveći dio zemlje. Međutim, na zapadu zemlje se zove varenika, a na jugozapadu mliko.
USKORO I 17 NOVIH ILUSTRACIJA
Emir najavljuje uskoro objavu i novih ilustracija.
- Dolazi još 17 novih mapa na kojima radim, biće još zanimljivijih pregleda – dodaje on.
Emir Isović je magistar iz oblasti kulturoloških studija, infografike odnosno prikazivanja kulturnog naslijeđa kroz infografike.
Autor je knjige “Sarajevo – The Ultimate Guide”. Riječ je o vodiču kroz historiju, kulturu i arhitekturu Sarajeva, sa više od 400 stranica.
Za ovu knjigu je dobio nagradu na posljednjem Sajmu knjiga u Sarajevu, u oktobru prošle godine.
