Njegov najpoznatiji projekat je upravo bio kviz “Kviskoteka” koja se prvi put emitovala 1979. godine, a vodio ju je Oliver Mlakar. Kviz je bio veoma popularan u cijeloj bivšoj Jugoslaviji.
Kviz je organiziran u više igara, koje su se vremenom mijenjale.
Neke od igara su:
ABCD-PITALICE – to je bila uvodna igra, u kojoj su takmičari pokušavali da osvoje Kviska. U igri se birao jedan od četiri ponuđena odgovora. Osvojeni poeni zavisili su o broju tačnih odgovora: kad svi takmičari odgovore tačno, dobijaju po jedan poen, ako je samo jedan tačan odgovor, on vrijedi 4 poena. Kviska je osvajao svaki takmičar ako je osvojio 7 ili više poena.
BLISKI SUSRETI – u toj igri trebalo je spariti određene pojmove, na primjer da li su dvije osobe živjele u isto vrijeme.
IGRA ASOCIJACIJA – neki pojam je dat opisno, nizom rečenica ili riječi, a igrači su pokušavali da ga pogode.
IGRA DETEKCIJE – U toj igri gostovale su tri osobe, koje su se predstavljale čitajući isti tekst s papira (ime, prezime i zanimanje) i između njih trebalo je pogoditi pravu osobu na osnovu pitanja koja su postavljali igrači.
IGRA PITANJA I ODGOVORA – to je bila udarna igra kviza, 24 pitanja iz općeg znanja, na koja su igrači odgovarali po sistemu prve prijave. U toj igri su mogli da ulože Kviska. Igrači su po redoslijedu prijave dobijali ili gubili po 4, 3, 2 ili 1 poen.
Maskota Kviskoteke je bio “Kvisko”, figura od drveta, koju je dizajnirao akademik Miroslav Šutej. Kvisko se nije dodjeljivao automatski, već ga je osvajao svaki igrač koji je u prvoj igri osvojio najmanje 7 poena. Igrači su ga mogli koristiti u nekoj od sljedećih igara po svom izboru i onda je udvostručivao poene postignute u toj igri.
Takmičari su Kviska zadržavali kao suvenir.
Jedan od najpoznatijih pobjedika Kviskoteke bio je historičar profesor dr Predrag Marković, koji je u sezoni 1989/90 cijelu tadašnju SFRJ oduševio svojim znanjem.
