OVE PROMJENE NA KOŽI TREBA OZBILJNO SHVATITI: MOGU BITI ZNAK BOLESTI KOJA JE U SVE VEĆEM PORASTU

Atopijski dermatitis pripada skupini atopijskih bolesti te se često javlja udružen s drugim bolestima iste skupine kao što su alergija na hranu, bronhalna astma, alergijski rinitis (alergijska upala sluznice nosa) i alergijski konjunktivitis (alergijska upala očiju).

Iako se atopijski dermatitis može javiti u svakoj životnoj dobi, početak bolesti je najčešći upravo u najranijoj dobi, između drugog i šestog mjeseca života. Sretna okolnost je da intenzitet bolesti najčešće s godinama slabi, tako da nakon desete godine života više od 90% oboljele djece nema smetnje.

RIJEČ STRUČNJAKA

Ilustracija

Atopijski dermatitis je česta, upalna bolest kože karakterizirana suhom kožom, ponavljajućim upalama kože i svrbežom. Bolest je dugotrajna, s razdobljima poboljšanja i pogoršanja. Studije pokazuju da od atopijskog dermatitisa boluje oko 15-20% djece predškolske i školske dobi. Zašto bolest nastaje, što sve potiče razvoj atopijskog dermatitisa i možemo li ga spriječiti objašnjava prim. dr. sc. Nives Pustišek, dr. med, spec. dermatolog i venerolog, subspec. dječje dermatologije u Klinici za dječje bolesti Zagreb za Jutarnji.hr

Zašto nastaje atopijski dermatitis

  • Tačan razlog nastanka atopijskog dermatitisa je nepoznat. Bolest je uvjetovana kombinacijom nasljedne predispozicije i okolišnih čimbenika. Najnovije spoznaje upućuju da atopijski dermatitis nastaje kao posljedica oštećene kožne barijere (manjak kožnih lipida i proteina), promijenjenog imunološkog odgovora i promjene u mikrobiomu kože (dominacija zlatnog stafilokoka). Od velike je važnosti i utjecaj psihosomatskih čimbenika, odnosno stresa u nastanku atopijskog dermatitisa – pojašnjava prim. dr. sc. Pustišek.

Najčešći simptomi

Ilustracija

Objektivni simptomi ili znakovi atopijskog dermatitisa su suha koža i ponavljajući dermatitis, a najčešći subjektivni simptom je svrbež.

  •  Svrbež je često glavni i najneugodniji simptom, remeti san, dnevnu koncentraciju, ometa bolesnika u svakodnevnim aktivnostima te bitno utječe na kvalitetu života oboljele osobe – ističe prim. dr. sc. Pustišek, dodajući da razlikujemo ponavljajući i kronični oblik bolesti.

Ponavljajući dermatitis – očituje se pojavom crvenih žarišta na koži, katkada uz sitne mjehuriće, tačkaste kraste i ogrebotine.

Hronični dermatitis – obilježen je izrazitom suhoćom, ljuštenjem i zadebljanom kožom.

  •  Atopijska koža je suha koža, u koži postoji manjak masnoća (kožnih lipida), a često i proteina. Suhoća smanjuje zaštitnu funkciju kože te ona postaje osjetljivija i sklona iritaciji. Klinička slika varira od blagih do srednje teških i teških oblika bolesti te ovisi o dobi bolesnika, trajanju atopijskog dermatitisa, djelovanju okidača bolesti, odnosno prisutnim komplikacijama. Naime, atopijska koža je sklona bakterijskim i virusnim infekcijama kože kao što su stafilokokne ili streptokokne infekcije, herpes virusne infekcije ili virusne bradavice – pojašnjava prim. dr. sc. Nives Pustišek.

Faktori rizika za razvoj atopijskog dermatitisa?

Faktori rizika za razvoj atopijskog dermatitisa uključuju nasljednu sklonost i okolišne faktore.

  •  Brojne studije su dokazale važnost nasljedne predispozicije. Ako jedan roditelj ima atopiju, mogućnost da dijete bude atopičar je veća od 35%, odnosno ako oba roditelja imaju neku od bolesti iz skupine atopijskih bolesti, mogućnost da dijete bude atopičar je i do 50%.

Niz okolišnih faktora promatran je u kontekstu povišene ili snižene vjerojatnosti nastanka atopijskog dermatitisa i rezultati studija su često kontradiktorni. Novije studije kao glavne rizične faktore za pojavu atopijskog dermatitisa navode zapadnjački način prehrane, izlaganje antibioticima tokom trudnoće i ranog djetinjstva te smanjenu različitost crijevne bakterijske flore – kaže prim. dr. sc. Pustišek i ističe da se zadnjih godina proučavaju i zaštitni faktori za razvoj atopijskog dermatitisa te se tako navodi kontakt s dlakom životinja za vrijeme trudnoće i prvih dana života, posebice kontakt sa psom.

Najčešći okidači

Brojni alergeni i iritansi iz okoline mogu pogoršati simptome atopijskog dermatitisa. Kako objašnjava prim. dr. sc. Pustišek, često pranje, veća uporaba sapuna i deterdženta te veća tvrdoća vode za pranje često uzrokuju pogoršanja dermatitisa.

Evo što još potiče nastanak dermatitisa?

Sapuni, deterdženti i omekšivači podižu razinu pH kože za tri jedinice što dodatno oštećuje funkciju kožne barijere.

Kozmetika poput losiona i krema koje sadrže dodatke (parfeme, konzervanse, mirise i boje) također mogu biti okidači dermatitisa.

Odjeća od vune, najlona, sintetike i drugih umjetnih materijala obično pogoršavaju simptome te se savjetuje upotrebljavati odjeću i posteljinu od prirodnih pamučnih vlakana.

Suhi zrak, vrućina i znojenje dodatno isušuju kožu i pogoršavaju svrbež. Prostorije u kojima oboljeli boravi trebalo bi umjereno zagrijavati, vlažiti i redovito prozračivati.

Boravak u zadimljenim prostorijama također pogoršava dermatitis.

Drugi alergeni – ako osoba ima udružene alergije na primjer na grinje, kućnu prašinu, peludi ili dlaku životinja, dermatitis će se pogoršati u kontaktu s alergenima. Isto je i s alergijama na hranu posebice u najmanjih. Najčešći alergeni u hrani su jaje, kravlje mlijeko, pšenično brašno, soja, kikiriki, orašasti plodovi, riba i školjke. Namirnice iz prehrane uklanjamo samo ako smo alergo-testovima dokazali preosjetljivost na određenu namirnicu, odnosno ako namirnica jasno uzrokuje pogoršanja dermatitisa.

Možemo li spriječiti razvoj AD-a?

  • Razlikujemo primarnu, sekundarnu i tercijarnu prevenciju atopijskog dermatitisa.

Primarna prevencija, dakle sprječavanje da se dermatitis uopće razvije, na žalost nije moguće. Brojne studije poput primjene probiotika i omega masnih kiselina za vrijeme trudnoće i dojenja, te primjena emolijensa (neutralnih krema za obnovu kožne barijere) u novorođenčeta prije pojave simptoma bolesti nisu se pokazale uspješne u smislu prevencije razvoja atopijskog dermatitisa – objašnjava prim. dr. sc. Pustišek.

Sekundarna prevencija bi uključivala sprječavanje ili smanjivanje pogoršanja dermatitisa u osobe koja je već razvila atopijski dermatitis.

  •  Atopijski dermatitis je kronično-recidivirajuća upalna bolest kože kod koje se izmjenjuju razdoblja pogoršanja i poboljšanja bolesti. Držati bolest pod dobrom kontrolom znači smanjiti razdoblja pogoršanja na najmanju moguću mjeru što se može pravilnom njegom kože (redovitom primjenom emolijensa), izbjegavanjem čimbenika pogoršanja dermatitisa te u dogovoru s liječnikom produženom povremenom primjenom lokalne protuupalne terapije.

Tercijarna prevencija uključuje usvajanje znanja i vještina kojima se smanjuje utjecaj atopijskog dermatitisa na život oboljele osobe poput edukacija kroz „Škole o atopiji“ ili usvajanja tehnika iz bihevioralno-kognitivne psihoterapije i slično – kaže prim. dr. sc. Pustišek.

Kako razlikovati suhu kožu koja se obično javlja u zimskom razdoblju od atopijskog dermatitisa?

  •  Suha koža je čest problem, naročito kroz zimske mjesece zbog veće suhoće zraka, čestog pranja i slično. No, suha koža je samo jedan od simptoma atopijskog dermatitisa. Da bi se postavila dijagnoza atopijskog dermatitisa moraju biti ispunjeni i drugi dermatološki kriteriji poput svrbeža, izgleda i lokalizacije upalnih promjena na koži. U dijagnozi atopijskog dermatitisa važan je kronicitet i ponavljajuće javljanje dermatitisa.

Iako su pogoršanja dermatitisa najčešća tijekom zimskog razdoblja (okidači su suhi zrak, centralno grijanje, manjak sunčevog svjetla), suhoća kože u osobe oboljele od atopijskog dermatitisa je obično prisutna tokom cijele godine. I sama suha koža tokom zimskog razdoblja je često udružena sa svrbežom, no ako osoba ima samo suhu kožu bez drugih simptoma atopijskog dermatitisa bit će dovoljna pravilna njega kože (redovita primjena medicinskih uljnih sindeta za pranje i tuširanje te neutralnih krema za vlaženje) da se suha koža smiri – objašnjava prim. dr. sc. Pustišek.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

GAVRANKAPETANOVIĆEVA TUŽBA NEOSNOVANA: MORA PLATITI TUŽENIMA 17.000 KM

0
Prof. dr. Ismet Gavrankapetanović, direktor Opće bolnice "Prim. dr. Abdulah Nakaš" i nekadašnji uposlenik Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), žalio se u medijima, ali i Sudu, da je otišao iz KCUS-a zbog mobinga.