OVI BOLESNICI SU NAJVIŠE IZLOŽENI ZARAZI OD KORONE: ŠTA O TOME ZA HAYAT GOVORI DOKTORICA DURAK-NALBANTIĆ

Jučer je obilježen Svjetski dan srca, a u emisiji „Dobar dan BiH“ o ovoj temi razgovarali smo i s doc. dr. Azra Durak-Nalbantić, šeficom Odjela za kardiologiju Klinike za bolesti srca, krvnih žila i reumatizam UKCS-a.

Nerijetko čujemo da mlađa populacija ima probleme s kardiovaskularnim oboljenjima. Šta nam to govori? Je li se dobna granica značajno pomjerila?

  • Ljekari koji rade više od 30 godina na Kardiologiji su svjedoci puno više incidence infarkta miokarda u odnosu na ranije godine i to posebno u mladjoj populaciji, pa čak i mladih žena.

Šta bi mogao biti razlog ? Danas je prepoznat i posebna fenomen broken heart syndrome ili stress induced cardiomiopathy gdje jak akutni stres dovodi do bola u prsima,  promjena na EKG koje su iste kao kod infarkta, čak i troponin raste, dolazi i do ispada u kinetici apeksa lijeve komore, ali na koronarografiji krvne žile su uredne. Medjutim po meni je veći problem hronični stres ? Po definiciji hronični stres je onaj koji traje više od 1 sedmicu, tako da smo mi u jednom stresu koji traje oko 25 godina.

U proteklim mjesecima svjedočimo stanju u kojem se do sada nismo nalazili. Koronavirus gotovo je potpuno izmijenio naše živote. Posebno važno zdravstveno pitanje jesu oboljeli od kardiovaskularnih bolesti koji spadaju u ranjivu skupinu kod kojih se u slučaju oboljenja COVID-19 mogu razviti komplikacije bolesti i teža klinička slika. Koliko COVID-19 može biti poguban za pacijente oboljele od kardiovaskularnih bolesti?

  • Ne znamo koliko će dugo trajati pandemija i jednostavno sa virusom moramo živjeti.

Ne znamo što pandemija dalje nosi, no znamo da je briga o vlastitom srcu sada važnija nego ikad.

U vrijeme pandemije COVID-19, osobe koje boluju od kardiovaskularnih bolesti izložene su dvostrukoj prijetnji. Imaju povećan rizik od razvoja teže kliničke slike bolesti uzrokovane COVID-om, ali također su u strahu tražiti pomoć vezano za svoje postojeće kardiovaskularne probleme.

Među komorbiditetima u bolesnika s COVID-19, kardiovaskularne bolesti su najčešće, a među njima dominira hipertenzija, potom koronarna bolest pa druge srčane bolesti. Takvi pacijenti češće zahtijevaju prijem u jedinicu intenzivne njege, češće razvijaju akutni respiratorni distres sindrom, septički šok i tromboembolijske incidente u poređenju s bolesnicima bez kardiovaskularnog komorbiditeta. Ukupno, vjerovatnost težeg kliničkog tijeka i mortaliteta, dva i pol puta je veća u pacijenata koji imaju srčanu bolest. Iako je u vezi hipertenzije bilo određenih prijepora, jer se hipertenzija nalazi u većine starijih bolesnika, zaključak je da je i hipertenzija neovisni rizični čimbenik za razvoj težeg oblika COVID-19, bez obzira na dob pacijenta.

Akutni venski tromboembolijski incidenti, kakva je akutna plućna embolija, u COVID-19 bolesnika su učestaliji, kao i u drugim teškim infekcijama, a izrazito su povećani u subgrupi bolesnika s kardiovaskularnim komorbiditetom – 23 posto, u odnosu na one bez srčane bolesti – 6 posto.

Može li koronavirus prouzrokovati kardiovaskularne probleme čak i kod ljudi koji prethodno nisu patili od bolesti srca?

  • Iako se u početku smatralo da  je COVID-19 dominantno respiratorna bolest, zahvaćanje drugih organa je uobičajeno, te danas znamo da je to multiorganska bolest. Često simptomi se jave kao proljev, mučnina i povraćanje.

Akutno oštećenje miokarda (odnosno nekroza miokarda detektirana porastom srčanog troponina) nalazi se u oko 10 posto bolesnika, odnosno u 22% bolesnika koji su liječeni u jedinici intenzivne skrbi i u 7 posto u onih koji nisu. Od ukupnog broja bolesnika s akutnom srčanom ozljedom njih 12% bili su bez ikakvog kardiovaskularnog komorbiditeta.

Zatajivanje srca bilo je prisutno u polovine pacijenata koji su umrli, a u grupi kritično bolesnih pacijenata 27 posto imalo je povišen NT pro-BNP. Oštećenje miokarda se pripisuje prekomjernom upalnom odgovoru, odnosno citokinskoj oluji (naglom porsatu proupalnih elemenata, a potaknuto neravnotežom između pomoćničke T stanice tipa 1 i tipa 2), što je i osnovni mehanizam sindroma multiorganskog zatajivanja, potom hipoksiji zbog akutne primarne plućne bolesti uz smanjeni rezervni kapacitet kardiovaskularnog sustava, oštećenju srčanog mikrovaskularija (u ova dva potonja slučaja, obzirom da je riječ o hipoksiji, govorimo o tipu II infarkta miokarda), stres kardiomiopatiji ili konkomitantnoj infekciji nekim od poznatih uzručnika miokarditisa.

Štoviše, značajan udio pacijenata može razviti srčano oštećenje tijekom COVID-19, bez obzira je li prethodno postojala srčana bolest ili nije. Uočeni su učestali poremećaji ritma, ali i infarkti miokarda, virus može zahvatiti i srčani mišić te uzrokovati srčano zatajenje, što predstavlja povećani rizik od smrtnosti.

(Edina Bakić)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE