OVO JE ALARM ZA UZBUNU! U KOJEM KANTONU SU NAJNEPISMENIJI, ŠTA NAM DONOSI NEPROVOĐENJE POPISA: ZA HAYAT GOVORE ČOLOVIĆ I HALILBAŠIĆ

U emisiji 7 plus Hayat TV ugostili smo Hidajetu Čolović, pomoćnicu direktora Federalnog zavoda za statistiku i Muamera Halilbašića, direktora Ekonomskog instituta Sarajevo.

U emisiji 7 plus govorili smo o popisu stanovništva, odnosu vlasti prema popisu i situaciji u našoj zemlji u odnosu na region.

Na pitanje koji to podaci određuju sliku jednog društva, Čolović je kazala da je popis stanovništva najvažniji izvor podataka o stanovništvu jedne države.

  • Popis daje odgovor na pitanje kako živimo, o uslovima stanovanja, samom broju stanovnika. Popisom se između ostalog dobijaju podaci na najmanjoj jedinici – naselju. Popis se obavlja svako deset godina. Nažalost kod nas to nije slučaj, a znamo i zbog čega. Na prostoru naše države, obavljeno je trinaest popisa. 1851. godine obavljen je prvi popis stanovništva. Za vrijeme Austrougarske četiri popisa, zatim 1921., 1931., 1948., 1953., 1961., 1971., i 1991. godine. Popis se provodi po međunarodnim standardima koji se moraju poštovati – kazala je Čolović.

Halilbašić je kazao da su najvažnjiji paramteri ekonomskih tokova vezani za popis stanovništva između ostalog, bruto domaći proizvod i nacionalni dohodak.

  • U skladu sa rezultatima popisa zemlje se rangiraju, grupiraju to nam određuje pristup različitim fondovima što nam je vrlo važno. Jedan od ključnih faktora ekonomskog razvoja jeste ljudski kapital. Mi u Federaciji radimo indeks razvijenosti na lokalnom ili kantonalnom nivou. Indikatori koji su uključeni u taj indeks računaju se po stanovniku. Zadnji novac koji je podijeljen iz Federacije prema kantonima, oko 200 miliona konbertivilnih maraka, podijeljen je na osnovu broja stanovnika po kantonima. Bez popisa nemate pravu sliku migracija. Svi su upravu kada nema nešto po čemu bi se referirali, a cilj popisa nije samo statistika – rekao je između ostalog Halilbašić.

On je upozorio da države regije popis stanovništva shvataju jako ozbiljno i to rade bolje od nas i to nam predstavlja veliki problem.

Čolović je dodala da naša zemlja od zemalja regije ima najmanje visokoobrazovanih osoba, te da je stopa nepismenosti 2.82 posto.

  • Ako govorimo o obrazovnom domenu, tačno je da smo sa najvećom stopom nepismenosti u regionu što nas dovodi u nezavidan položaj. Posmatrajući po popisima, napredovali smo u posljednjih 40 godina. Ustanovili smo da smo smanjili 8 puta nepismenost, a od posljednjeg popisa 3,5 posto, s obzirom da je stopa nepismenosti iznosila 9,9 posto. Stopa nepismenih u Federaciji je dosta manja. Najveća nepismenost u BPK, TK i USK, dok je najbolja situacija u HNK i KS. U svakom slučaju ovo je alarm za uzbunu i trebamo se zabrinuti. Kreatori politika trebaju povesti računa o ovim pokazateljima. Demografska slika BiH otprilike izgleda ovako, negativan prirodni priraštaj, migracioni saldo, odlazak radno sposobnog stanovništva – upozorila je Čolović.

Cijeli razgovor iz naše emisije možete pogledati i OVDJE.

(Mehmed Sultanović)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

OVI MITOVI O JEDINCIMA NISU TAČNI

0
Često se za jedince misli da su usamljeni, sebični, razmaženi i da, istovremeno, žive u svijetu jednoroga i duga, jer je sva pažnja na njima. To nije istina.