OVO JE PRIČA O SARAJLIJI DR. ADNANU MEHONIĆU, NAUČNIKU KOGA JE ODLIKOVALA KRALJEVSKA AKADEMIJA ZA TEHNIČKE NAUKE VELIKE BRITANIJE

Sarajlija dr.  Adnan Mehonić, trenutno je docent na Fakultetu za elektroniku Universiti College London (UCL), tačnije, jedan od onih Bosanaca i Hercegovaca u svijetu čije naučne reference danas izazivaju ponos svakog ko ga lično poznaje ili je za njega tek čuo.

Ovaj tridesetčetvorogodišnjak, zahvaljujući istraživačkim postignućima, danas je naučni član Kraljevske akademije za tehničke nauke Velike Britanije i jedan od izuzetno priznatih mladih naučnika u oblasti nanoelektronike kao primarne naučne oblasti kojom se bavi.

Priznaje da je sve, ipak, počelo u Sarajevu.

Nakon osnovne škole, upisao je Prvu bošnjačku gimnaziju i obje završio kao učenik generacije, da bi kasnije, kao student generacije i nosilac „Zlatne značke“ diplomirao na Elektrotehničkom fakultetu, također, u Sarajevu.

  • Kad sam 2009. godine okončao dodiplomski studij, prijavio sam se za master studij iz oblasti nanotehnologije na University College London, gdje sam i magistrirao. Priznanje „Oxford Instruments Awards“ za najbolji magistarski rad mi je pomoglo da dobijem stipendiju britanske vlade za doktorski studij koji sam okončao  2013. godine – objašnjava dr. Mehonić svoj  put od  „zlatnog“ sarajevskog dodiplomca do priznatog istraživača na poznatom UCL u Londonu

Njegov cjelokupan obrazovni put, prvenstveno, uz osebujni talenat, obilježilo je istraživački naučni porivi, ali i predan rad i posvećenost koji su neminovan garant svakog uspjeha.

Teško je ne sjetiti se ponosa mnogih u BiH  kada su, upravo u vrijeme njegovog doktorskog studija, svi kanali BBC-a emitirali vijest o uspjehu mladog bosanskog istraživača sa UCL, Adnana Mehonića,   koji se tiče razvoja memristorske tehnologije namjenjene korištenju nove vrste kompjuterske memorije, te efikasnih i funkcionalnijih sistema vještačke inteligencije.

  • Sa tadašnjim suprervizorom i biznis timom UCL-a odlučili smo da memristorsku tehnologiju na kojoj sam radio, treba intelektualno zaštititi. Dugi niz godina sam, uporedo sa akademskom karijerom uključen i u komercijalizaciju te tehnologije, te smo osnovali spin-aut kompaniju u kojoj, pored suosnivača, trenutno, imam i ulogu tehnološkog direktora.

Kompanija je ubrzo dobila značajna investiciona sredstva, što je omogućilo rad na prvim industrijskim prototipima“, navodi Adnan, čija je doktorska teza upravo tada izabrana za jednu od tri najbolje u generaciji Fakulteta za elektroniku Univerziteta UCL.

Kao postdoktorski istraživač, dr. Mehonić je 2017. godine dobio značajno odlikovanje Kraljevske akademije za tehničke nauke Velike Britanije gdje je postao i njihov član, a uz odlikovanje dobio je i  značajna sredstva za osnivanje nezavisne naučne istraživačke grupe.

Mnoga su priznanja koja su tokom njegove naučne karijere stale u biografiju doc. dr. Adnana Mehonića. Jedno od posljednjih je i ono da ga je prestižni MIT-ov časopis Technology Review uvrstio među najboljih 35 svjetskih inovatora u 2021. godini, mlađih od 35 godina.

  • Od 2019. sam na poziciji docenta na UCL gdje, trenutno, vodim tim od tri PhD studenta, kao i master program za nanotehnologiju. Mnogi me pitaju odakle moje zanimanje za nauku. Nikad na to pitanje ne mogu precizno odgovoriti, ali mogu reći da sam još kao osnovac volio preciznost egzaktne matemetičke tehnologije. Možda je nekima bilo čudno da kao dječak čitam o poznatim fizičarima i njihovim otkrićima, o velikim pitanjima današnjice i mogućim scenarijima budućnosti. Jednostavno – to me je interesiralo. Sviđala mi se jasnoća zakona i „pravila igre“, ideja sticanja znanja o nečemu što ne možemo vidjeti niti čuti i što je daleko od intuicije svakodnevnog života.

Mislim da je to bio ključni razlog moje zainteresiranosti za prirodne nauke.

Možda je nekome u to vrijeme ta moja „zaljubljenost“ u prirodne nauke bila čudna, smiješna, ali to sam bio ja“, priča Mehonić ne krijući zadovoljstvo što se i u vremenu kad je on iscrtavao svoj zamišljeni naučni put, kao i danas, kako u BiH tako i u zemljama regiona njegovala i još uvijek njeguje tradicija takmičenja iz prirodne grupe predmeta.

Ta njegova zainteresiranost za nauku, kaže, kulminirala je kada je kao srednjoškolac otišao na jednu Međunarodnu olimpijadu iz fizike, gdje je, pored takmičenja, imao priliku slušati predavanja vodećih svjetskih naučnika i nobelovaca. To je, kaže, jednostavno, pomoglo da se definitivno opredjeli čime se u budućnosti želi baviti, piše politicki.ba.

  • Mislim da je naučni i akademski rad jedna od najkompetitivnijih karijera – uvijek ste u takmičenju sa svojim kolegama za ograničena sredstva, bilo da se radi o finansiranju PhD programa ili naučnog granta. Ne postoji garancija za uspjeh, ali predanim i iskrenim radom moguće je značajno povećati  vlastite šanse“ navodi dr.Mehonić odgovarajući na pitanje o značaju podrške drugih za uspjehe kakve je on postigao..

Njegovi roditelji, koji žive u Sarajevu, kaže, iako „društvenjaci“ su ga uvijek podržavali u njegovom izboru, ali su i stalno insistirali na „balansiranom i širem obrazovanju“.

  • Imao sam sreću da sam tokom cijelog obrazovanja imao mnogo izuzetnih nastavnika i profesora. Oni su ti koji u vama prepoznaju vaš talenat, vašu „glad“ za učenjem, koji vas, u mnogo slučajeva,  podržavaju jednako kao i vaši roditelji. To je posebno važno tokom osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja“. navodi ne krijući nadu da obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini mora imati „poseban društveni značaj“..

I pored impresivnih rezultata koje je postigao u svojoj naučnoj karijeri, i pored činjenice da ima poziciju na jednom od prestižnih svjetskih univerziteta, svoju vezu sa BiH, dr.Mehonić nikad nije prekidao. Naprotiv, neovisno o adresi stanovanja, kaže „ima motivaciju“ da aktivno djeluje u akademskoj zajednici u BiH.

  • Prije četiri godine, s drugim izvrsnim mladim ljudima koji su većinu obrazovanja završili u Bosni i Hercegovini, a trenutno studiraju ili rade izvan nje, osnovana je Asocijacija za napredak nauke i tehnologije (ANNT) koja povezuje mlade i uspješne naučnike i stručnjake iz oblasti prirodno-matematičkih i tehničkih nauka.

Ponosan sam što smo u posljednje tri godine organizirali veći broj projekata poput STEM Youth Camp, posjete bosanskohercegovačkih nastavnika CERN-u, ili 3MT takmičenja u koorgaizaciji s Fondacijom budućnosti u Bosni i Hercegovini i Bosanskohercegovačko-američkom akademijom umjetnosti i nauka. Trenutno sam predsjednik ove asocijacije i mogu vam reći da me sve ove aktivnosti vezano za  Asocijaciju posebno ispunjavaju“.

I dr. Mehnoić kao i mnogi bosansko-hercegovački uspješni naučnici u svijetu, bez obzira na poziciju i uslove koje u zemljama u kojim žive imaju za svoj naučni razvoj, ne žele prekinuti vezu sa BiH. Naprotiv.

  • Nauka je otvorena kuća. Svi mi  možemo više raditi na uspostavljanju međunarodnih kolaboracija i korištenja bh akademske dijaspore. Danas se naučni rad bazira na kolaboracijama. Mi u BiH imamo izuzetne uspješne naučne radnike na prestižnim svjetskim univerzitetima i institucijama. To je veliki kapital koji bi trebali iskoristiti za ubrzani razvoj naše akademske zajednice, bez obzira na adresu stanovanja“.

Dr. Mehonić posebno ukazuje na važnost saradnje između različitih fakulteta, kako bi studenti imali priliku koristiti opremu, raditi projekte i slušati predmete bliskih fakulteta i programa, a sve u cilju njihovog naučnog napretka i usavršavanja. .

  • Danas se sve više brišu granice između akademskih disciplina i potrebna je veća  širina u obrazovanju, kako bi se povećala relevantnost za intustrijski sektor i stvorila uzajamna dobit prilikom stažiranja studenata u industriji. Za sam naučni rad, mislim,  bitno je  raditi na boljem prepoznavanju pozicija mlađih naučnika na našim univerzitetima.

Znamo da je pozicija postdoktorskog istraživača međunarodno prepoznatljiva. Period nakon završetka doktorskog rada je izuzetno bitan  za razvoj i afirmaciju naučnog radnika. To bi trebale biti najproduktivnije godine za naučni doprinos. Mislim da mi svi zajedno možemo raditi više kako bi dali priliku našim najtalentovanijim mladim naučnicima  i omogućili im par godina karijere gdje bi se mogli fokusirati na naučni rad uz smanjene obaveze u nastavnom procesu“.

Ističe da mladi ljudi u cijelom svijetu pa i u BiH imaju percepciju otvorenog svijeta gdje im adresa stanovanja nije veliki problem i da to što koriste prilike za obrazovanje  u drugačijem okruženju ne znači da odustaju od zemlje u kojoj su rođeni i koju smatraju jedinom svojom domovinom.

Život i rad u sistemu gdje se vrjednuje znanje, gdje je transparentnost pravilo ponašanja, ističe, direktno su povezani sa napretkom u bilo kojem društvu, pa i onom bosanskohercegovačkom.

Društvo u kojem trenutno živi i radi, ono u UK, tačnije u Londonu je, kaže „mozaik kultura i tradicija“ gdje se jako teško osjećati kao stranac.

U takvom društvu je integracija, skoro, pa momentalna i većina ljudi, kaže,  osjeća da imaju jednake prilike za uspjeh , da osjećaju da se kvalitet i uspjeh cijene bez obzira gdje je ko rođen i iz koje države dolazi.

  • Taj osjećaj jednakosti u prilikama za uspjeh nema cijenu. U naučnom i svakom drugom ambijentu u kome trenutno živim i radim osjećam prostranstvo koje mi ništa ne uskraćuje. Važno je znati šta hoćeš, raditi, biti posvećen tome šta radiš i stvarati pozitivan ambijent oko sebe. Meni se pružila prilika i ja sam je iskoristio na najpozitivniji način i za sebe, i za naučnu oblast kojom se bavim“, kaže na kraju našeg razgovora dr. Mehonić.

O broju objavljenih naučnih radova, predavanjima na raznim svjetskim univerzitetima, kongresima, konferencijama, mnogobrojnim svjetskim priznanjima, prijateljstvima, kako sa kolegama iz BiH, tako i onim iz raznih dijelova svijeta, Mehonić nije želio da govori. Sve je to kaže dio biografije u  „procesu sazrijevanja“ jednog naučnika, bez obzira da li bio rođen u Sarajevu,  Berlinu , Londonu…

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE