Naime, u posljednjih 60 godina razdoblje ljeta se širom svijeta u prosjeku produžilo za 17 dana.
- Ljeta zbog globalnog zatopljenja postaju sve duža i toplija, a zime sve kraće i toplije – rekao je klimatolog Yuping Guan.
Možda nekima ideja o dužem trajanju ljetnog razdoblja zvuči kao idealna prilika za duže boravke na otvorenom, ali produžena sezona ljeta mogla bi značajno utjecati na naše zdravlje, okoliš i poljoprivredu.
U tom bi slučaju bilo više toplotnih valova i više bolesti koje prenose komarci, a sezona alergija bi trajala još duže.
Ljeta traju sve duže
Istraživanje je pokazalo da ljeta posljednjih desetljeća traju sve duže, što utječe i na početak drugih godišnjih doba.
- Proljeće i ljeto počinju sve ranije, a jesen i zima sve kasnije. Između 1952. i 2011. godine trajanje ljetnog razdoblja poraslo je sa 78 na 95 dana, a proljeća, jeseni i zime se smanjilo sa 124 na 115, 87 na 82 te 76 na 73 dana – navodi se u studiji.
Globalne temperature mora i kopna i dalje rastu u odnosu na prosjek. Posljednji su put godišnje globalne temperature bile ispod prosjeka krajem 1970-ih, što znači da je posljednji put hladnije nego što je normalno bilo prije više od 40 godina, prema podacima američke Nacionalne agencije za istraživanje oceana i atmosfere (NOAA).
U istraživanju se navodi da bi ljeto do kraja ovog stoljeća, ako se ništa ne učini po pitanju emisije stakleničkih plinova i suzbijanju globalnog zatopljenja, moglo trajati najmanje pola godine.
- Ako nastavimo po starom, proljeće i ljeto će do kraja stoljeća početi mjesec dana ranije nego 2011. godine, a jesen i zima otprilike pola mjeseca kasnije; što će rezultirati da 2100. ljeto traje oko pola godine, a zima manje od dva mjeseca – upozoravaju stručnjaci u istraživanju.
Pogubno za poljoprivredu
Ljeto koje traje pola godine moglo bi značajno utjecati na poljoprivredu. Ako proljeće počne mjesec dana ranije, moglo bi doći do katastrofalnih gubitka usjeva.
- Naprimjer, za monsunska područja, promjena godišnjih doba može promijeniti početak razdoblja monsuna. To znači da se mijenjaju i obrasci monsunskih kiša. Ovakve se promjene možda neće uskladiti s rastom usjeva – rekao je Guan za CNN.
Neke biljke, poput ambrozije, proizvode pelud koji ljudima izaziva alergije. S dužim razdobljem toplijih temperatura, one bi pelud proizvodile duže vrijeme i u većim količinama.
Istraživanje naslova Changing Lengths of the Four Seasons by Global Warming objavljeno je u časopisu Geophysical Research Letters.
