U skladu sa tim, trzaj je nazvan hipnagoški trzaj. Reč je o mioklonusu, odnosno brzim, nevoljnim pokretima mišića.
Dok tonete u san, dva različita moždana sistema dovode svoje uloge u ravnotežu kako biste prešli u besvesno stanje.
Jedan od njih je retikularni aktivirajući sistem (RAS). Ova mreža ćelija nalazi se ispod moždane kore (korteksa) i pomaže u održavanju budnog stanja. Drugi je ventrolateralno preoptičko jezgro, smješten u donjem dijelu mozga, koji kontroliše san.
Naučnici vjeruju da se ova dva sistema bore za prevlast u toku zapadanja u san. U tom trenutku takođe opada nivo transmitera serotonina kako bi svi glavni mišići u tijelu mogli da miruju.
Ipak, to ne utiče na najmanje mišiće, poput onih oko očiju ili u zglobovima, uslijed čega cijelo tijelo može da se trgne.
Prema drugim teorijama, u pitanju je evolucijski atavizam – riječ je o sistemu koji je činio majmune bezbjednim kada bi na drveću utonuli u san.
Hipnagoški trzaji najčešće se javljaju kod djece, ali ih doživljava većina ljudi. Ipak, ljudi ih najčešće nisu svjesni jer su suviše duboko utonuli u san u trenutku njihovog događanja.
Za razliku od brzih pokreta očiju koji se događaju tokom REM faze, ova vrsta trzaja ne odražava vizije u snu, prenosi BBC.
