Mnogi vjeruju u njih, a stručnjaci za prehranu u nastavku otkrivaju pravu istinu.
Voda nakon voća nije bauk
Nije dobro piti vodu nakon voća, ali ni nakon pojedenog primjera radi, krastavca, jer može uzrokovati bolove u stomaku. Međutim, do bolova ne dolazi zato što ste zbog vode voće nabubri ili fermentira, već zbog gljivica i klica koje razrijeđena želučana kiselina ne može neutralizirati. Kad želučana kiselina nije razrijeđena, ona uništi sve mikroorganizme, a kad je razvodnjena u tome ne uspijeva. Stoga je vrlo važno voće i povrće uvijek dobro oprati prije jela i tako smanjiti koncentraciju štetnih mikroorganizama. Također, ne treba piti vodu barem pola sata nakon što ste jeli svježe ubrano voće s drveta ili grma.
Voćni šećer ne deblja
Bilo bi lijepo, ali nije tačno. Novije studije pokazuju da voćni šećer čak više od običnog bijelog šećera potiče taloženje masnih naslaga i to posebno kod muškaraca (estrogen kod žena čini se da ima zaštitnu ulogu).
Djeca moraju jesti salatu
Zelena, kupus salata su ukusne i zdrave, ali ne sadrže ništa više vitamina ili minerala od nekih drugih povrtnih kultura. Mrkva ili dinja sadrže puno beta karotena, brokula ili karfiol puno vitamina C, a zelena salata veće količine folne kiseline koja učestvuje u izgradnji novih ćelija. Paradajz te iste kiseline sadrže upola manje, a paprike tri četvrtine manje. Sadržaj nitrata u zelenoj salati veći je u salatama iz tegli, pa je bolje jesti onu koja je rasla na otvorenom.
Svježe mlijeko je zdravije od trajnog
Svježe mlijeko ukusnije je i ima nešto više vitamina od trajnog, ali ta razlika ustvari nije vrijedna spomena.
Ko želi smršati, treba jesti puno malih obroka
To samo po sebi nije dobar savjet. Mali obroci sastavljeni su od ugljikohidrata i podižu inzulin. To sprečava razgradnju masnoća i osigurava dodatne naslage. Tri velika obroka, a između nekoliko sati bez hrane smiruju inzulin i potiču razgradnju masnoća. Za zalogaj između obroka zgodno je pojesti primjera radi, svježi sir s voćem ili povrćem.
Najbolje je maslinovo ulje
Maslinovo ulje je zdravo, nema sumnje. Ulje repice možda je još zdravije jer sadrži puno više važnih omega-3 masnih kiselina. Sljedeća po redu su laneno, sojino i orahovo ulje.
Šećer izaziva hiperaktivnost
Istraživanja 70-tih godina prošlog stoljeća povezala su šećere i slatkiše s hiperaktivnošću kod djece. Od tada postoje brojne druge studije koje to poriču. Danas većina stručnjaka smatra kako je hiperaktivnost povezana s posebnošću u metaboličkim procesima u mozgu pojedine djece.
Umjetna sladila štetna su i debljaju
Ta se pretpostavka urezala mnogima u pamćenje. No, miševi na kojim su rađeni eksperimenti na tumore dobijali su tolike količine umjetnih sladila koje čovjek nikada ni u snu ne bi mogao konzumirati. Svjetska zdravstvena organizacija umjetna sladila proglasila je neškodljivim. A debljaju li? Ne, jer nemaju ni kalorija, niti podižu nivo inzulina u krvi.
Gljive se ne smiju zagrijavati
Gljive sadrže puno vode i toliko bjelančevina kao i mlijeko i mliječni proizvodi. Zato se svrstavaju u lako kvarljive namirnice i ne smiju se dugo držati na sobnoj temperaturi. Ako međutim jelo s gljivama stavite odmah u frižider, ne držite ga tamo duže od jednog dana te prije konzumiranja dobro zagrijte. Tada neće biti prepreke da uživate u finom jelu.
Slatkiše treba izbjegavati pod svaku cijenu
Nakon svakog bombona zubi su izloženi kiselinama i bakterijama. Zubari to ističu i upozoravaju, ali neki roditelji zaista su zabrinuti. Nema potrebe za strahom jer dijete neće dobiti dijabetes samo zato što jede previše slatkiša. U najgorem slučaju bit će mu loše, pa će sljedeći puta pojesti manje. Ako djeca jedu puno slatkiša to se može pokazati na njihovoj težini. Dakle, može se uživati u slatkom, ali ne više puta u danu i u ogromnim količinama.
Studentski obroci hrane mozak
Od studentske hrane nećete biti pametniji. Prije ćete biti pospani i debeli, ako previše toga pojedete. Osim toga 100 grama ovih grickalica ima od 500 do 700 kilokalorija. Za orašaste plodove kaže se da su hrana za mozak, ali mozak se hrani gotovo isključivo šećerom. Njega dobija iz krvi. No, ovaj popularni miks nije loš za dugotrajne i zahtjevne zadatke, jer u njemu obično su i grožđice koje donose šećer i oraščići s najvećim udjelom masnoća, a to će sve osigurati da se krvna slika ne mijenja drastično i naglo.
Kafa uzrokuje dehidraciju
Kafa ima diuretički učinak. No, to samo znači da ćete brže morati u toalet nego kada ste popili voćni čaj. Tijelo pritom ne izbacuje više tekućine nego što je unijelo i to je činjenica. Zato kafu možete također, uračunati u dnevnu količinu tekućine koju ste konzumirali.
Šećer uzrokuje karijes
Rupice u zubima pojave se samo kad se tri stvari udruže: bakterije, ugljikohidrati i vrijeme. Slatkiši sami po sebi nisu štetni, ako se zubi redovno peru. Najgore je pojesti čips ili žitarice, prepune škroba, i onda ne oprati zube. Jer škrob je također šećer, samo složeni. Jednostavni bijeli šećer lakše se i brže ispira slinom, dok se namirnice sa škrobom lakše lijepe za zube. Njima se bakterije karijesa vole gostiti.
Crni hljeb zdraviji je od bijelog
Ako ne kupujete integralni hljeb tada ste samo kupili bijeli hljeb sa bojom koji sadrži manje vitamina, minerala i vlakana.
Krompiri debljaju
Ne, krompiri ne debljaju, ali sadrže ugljikohidrate koji će nas dugo držati sitim. Dakle, ne podižu naglo inzulin i nisu ni previše kalorični, svega 70 kilokalorija na 100 grama. Ako kombinirate krompir s kravljim sirom i začinima, dobit ćete odličan hranjivi obrok. Međutim, u kombinaciji sa umacima ili kao čips, dobit ćete sasvim drugačiju kalorijski rezultat.
