OVO SU NAJVAŽNIJA PITANJA I ODGOVORI O KORONAVIRUSU

Neznanje izaziva strah, a strah može prerasti u paniku.

Zato vam na jednom mjestu donosimo odgovore na najvažnija pitanja o koronavirusu zbog kojeg je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju.

Amir Saletović

Što je Covid-2019? Što je SARS-CoV-2?

Novi koronavirus koji se pojavio 2019. godine nazvan je SARS-CoV-2, a otkriven je u Kini krajem 2019. Radi se o novom soju koronavirusa koji prije nije bio otkriven kod ljudi. Bolest uzrokovana tim virusom naziva se Covid-2019.

Odakle potječu koronavirusi?

Koronavirusi su virusi koji cirkuliraju među životinjama, no neki od njih mogu prijeći na ljude. Nakon što prijeđu sa životinje na čovjeka, mogu se prenositi među ljudima. Velik broj životinja su nositelji koronavirusa. Na primjer, koronavirus bliskoistočnog respiratornog sindroma (MERS-CoV) potječe od deva, dok SARS potječe od cibetke, životinje iz reda zvijeri srodnih mačkama.

Kako se virus prenosi? Koliko lako se širi?

Iako virus potječe od životinja, on se sada širi s osobe na osobu (prijenos s čovjeka na čovjeka). Trenutno dostupni epidemiološki podaci nisu dovoljni za utvrđivanje lakoće i uspješnosti širenja virusa među ljudima. Izgleda da se virus uglavnom prenosi kapljičnim putem pri kihanju i kašljanju. Trenutno se procjenjuje da vrijeme inkubacije (vrijeme između izlaganja virusu i pojave simptoma) traje između 2 i 12 dana. Iako su ljudi najzarazniji kada imaju simptome nalik gripi, postoje naznake da neki ljudi mogu prenijeti virus, a da nemaju simptome ili prije nego se oni pojave.

Koji su simptomi zaraze?

Virus može uzrokovati blage simptome slične gripi poput povišene tjelesne temperature, kašlja, otežanog disanja, bolova u mišićima i umora.

Jesu li neki ljudi pod većim rizikom od drugih?

Starije osobe i osobe s kroničnim i/ili teškim bolestima (dijabetes, krvožilne ili plućne bolesti, rak…) te oni čiji imunitet je kompromitiran (npr. ljudi s presađenim organima) imaju značajno veći rizik razvoja težih simptoma zaraznih bolesti.

Postoji li liječenje bolesti uzrokovane SARS-CoV-2?

Ne postoji posebno liječenje za ovu bolest. Pristup liječenju pacijenata s infekcijama vezanim za koronaviruse je liječenje kliničkih simptoma (npr. povišene temperature). Pružanje njege (npr. pomoćna terapija i praćenje – terapija kisikom, infuzija i antiviralni lijekovi) može biti vrlo učinkovito kod zaraženih osoba. Liječnici smatraju da bi simptome mogli ublažiti i antiretroviralni lijekovi za HIV i ebolu, pa ih često daju oboljelima, no to još nije znanstveno potvrđeno.

Šta znači da je proglašena pandemija i hoćemo li se svi zaraziti?

Proglašenje pandemije nije povezano s težinom bolesti ili stopom smrtnosti, već s geografskim širenjem. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, pandemija se proglašava kada se nova bolest, za koju populacija nije razvila imunitet, počinje ubrzano širiti svijetom. Proglašavanje pandemije ukazuje na to da se virus više ne nalazi samo u određenim regijama ili zemljama te da postoji opasnost da se zarazi većina stanovništva. Ipak, to ne znači da će svi razviti teži oblik bolesti.

Zašto broj slučajeva tako brzo raste?

Bolest se brzo širi iz više razloga. Jedan je da jedna osoba u prosjeku uspijeva zaraziti oko dvije i po osobe tokom bolesti. Drugi je što očito postoje superširitelji koji znaju zaraziti značajno veći broj osoba od prosjeka. Treći je da se bolest može prenositi i kada osoba ima blage simptome ili ih uopće nema.

Jesu li hirurške maske učinkovita zaštita protiv SARS-CoV-2?

Hirurške maske sprječavaju širenje infekcije s bolesnih ljudi na druge. Hirurške maske su manje učinkovite u zaštiti ljudi koji nisu zaraženi. Uz to korištenje maske može dati lažni osjećaj sigurnosti. Maska je neučinkovita ako je ne koristite na pravilan način, pogotovo ako je nepažljivo skidate.

Kako se najbolje zaštititi od zaraze?

Održavanjem lične higijene, pažljivim i čestim pranjem ruku. Ako možete, radite od kuće i izbjegavajte javni prijevoz i mjesta na kojima se okuplja veći broj ljudi. Izbjegavajte rukovanja, držite distancu prema drugim ljudima dulju od metra, klonite se bliskih kontakata s osobama koje imaju simptome slične gripi, izbjegavajte diranje usta, očiju i nosa, osobito ako ste dodirivali površine koje mogu biti kontaminirane. Dezinficirajte često površine u kući i uredu, posebno one koje se često dodiruju, poput kvaka ili tipkovnica, kišite i kašljite u lakat kako ne biste zarazili druge itd.

Koja su pravila za dezinfekciju i pranje ruku?

Pranje i dezinfekcija ruku ključni su za sprječavanje infekcije. Ruke treba prati često i temeljito sapunom i vodom najmanje 20 sekundi. Kada sapun i voda nisu dostupni, možete koristiti dezinficijens koji sadrži najmanje 60% alkohola. Virus ulazi u tijelo kroz oči, nos i usta. Stoga ih nemojte dirati neopranim rukama.

Što napraviti ako sumnjam na zarazu koronavirusom?

Nazovite svog ljekara ili epidemiološku službu. Opišite im svoje simptome i poslušajte njihove upute. Ne izlazite i ne družite se s drugima. Ako imate simptome nalik na gripu, nikako ne odlazite ljekaru ili u bolnicu na svoju ruku.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE