Do njega najčešće dolazi usljed gojaznosti i konzumiranja slane hrane, prekomjerne upotrebe alkohola, dugog sjedenja i manjka aktivnosti. Ovo je, takozvana, primarna hipertenzija.
Njegovi simptomi nisu lako uočljivi, a on može da stvori pravi haos u vašem organizmu.
Tegobe postaju očigledne tek kada pritisak dosegne zaista visok nivo, a do toga može da dođe nakon nekoliko godina, pa i decenija od početka pogoršanja stanja.
Neki simptomi mogu da djeluju bezazleno, pa ih ljudi često ne smatraju ničim važnim ili ih pripisuju nekom manje ozbiljnom oboljenju.
Zanemarivanje visokog pritiska može da dovede do ozbiljnijih zdravstvenih problema, zato je neophodno da se on redovno kontroliše i da se, u saglasnosti sa ljekarom, uzima određena terapija.
Hipertenzija može da prouzrokuje oštećenja očiju, bubrega, mozga i srca. Ona predstavlja i glavni i najveći faktor rizika za nastanak infarkta i angine pektoris.
Kada hipertenzija dosegne rizičan nivo, javljaju se simptomi poput vrtoglavice i znoja. Ovo su simptomi koje ne smete zanemarivati, iako vam možda djeluju kao posljedice svakodnevnih aktivnosti.
Pored toga, krvave tačke u očima se često upućuju na hipertenziju.
Do jake glavobolje i krvarenja iz nosa, također može da dođe usled nastanka hipertenzione krize. Primarnu hipertenziju najčešće izazivaju gojaznost, alkohol, sjedenje, slana hrana.
Sekundarna hipertenzija, odnosno, visok krvni pritisak kao posljedica drugog oboljenja, može da nastane usljed problema sa štitnom žlijezdom, bubrezima ili usljed urođenih srčanih mana.
U oba slučaja neophodno je redovno mjeriti pritisak i prilagođavati terapiju prema upuststvima ljekara.
