OVO SU OBIČAJI KOJI SE ŠIROM SVIJETA PRAKTIKUJU ZA BOŽIĆ

Iako se božićni običaji razlikuju od kulture do kulture širom svijeta, atmosfera koju donosi najradosniji praznik je svuda ista. U svim zemljama svijeta, za one koji ga slave, Božić je dan ljubavi, razumijevanja i porodičnog okupljanja.

U nastavku teksta vam donosimo neke od tradicija.

Amerika

Lik Djeda Mraza nastao je u SAD-u 1860-ih godina. Za milione Amerikanaca koji proslavljaju Božić, ovaj blagdan je i sinonim za tradiciju pečenja i dekorisanja kolača, kao i ukrašavanja jelke različitim ukrasima. Za ovu populaciju je karakteristično i to da idu u praznične kupovine koje znaju trajati i po nekoliko sati, pa čak i one putem interneta kako bi pronašli savršen poklon za svoje najbliže uz slušanje omiljenih božičnih pjesama. Božićne čarape karakteristične za Ameriku su obješene dok ljudi uživaju u božićnim koncertima i filmovima ispijajući tople napitke. Širom zemlje božićne tradicije se razlikuju, međutim, širenje sreće je zajednička tema.

Australija

Australci koji žive na južnoj hemisferi Božić dočekuju u ljetnoj sezoni, a Djed Mraz dolazi na dasci za surfanje. Božićne večere u Australiji često se održavaju na plaži ili kao piknik, ako ostaju kući vesele se uz bazen ili igrajući kriket. Na Badnjak se u Melbournu okupe desetine hiljada ljudi koji pjevaju božićne pjesme. Tradicija je to koja je započela 1937. godine, a održala se i danas i u ostalim australskim gradovima.

Kina

U Kini je popularno ukrašavanje božićnog drvca nakitom koji djeca sama izrađuju. Ukrasi su uglavnom od papira u obliku lanaca, fenjera i cvjetova. Djed Mraz – Dun Che Lao Ren ili u prijevodu ‘Stari božićni čovjek’, djeci donosi nove igračke ili odjeću. Oni koji nisu religiozni ili ne slave Božić, u ovom periodu se raduju Proljetnom festivalu.

Japan

S obzirom na to da u Japanu živi svega jedan posto ljudi koji slave Božić, ne čudi vijest da se taj dan ovdje ne slavi kao praznik. To Japance nimalo ne sprečava da ga proslave. Umjesto tradicionalne ćurke, oni imaju vlastiti pristup božićnom ručku – jedu u restoranu Kentucky Fried Chicken. Tradicija je to koja datira iz 1974. godine i njen se početak veže za nevjerovatno uspješnu marketinšku kampanju koja očito ima duboke korijene i zadržala se do danas. Slogan kampanje glasio je ‘Kurisumasu ni wa kentakkii!’ ili u prijevodu ‘Kentucky za Božić’. Ovaj je običaj toliko omiljen da Japanci mjesecima unaprijed rezervišu svoju hranu kako ne bi satima čekali u redovima.

Španija

Španci kao Francuzi i Njemci, spremaju božićnu večeru 24. decembra, poslije koje u ponoć odlaze do obližnje crkve da prisustvuju misi, poznatoj kao ‘La Misa del Gallo’ ili Pijetlova misa, koja je dobila ime po vjerovanju da je pijetao prva životinja koja je svojom pjesmom najavila Isusovo rođenje. Tradicionalnu špansku božićnu večeru simboliše’Pavo Trufado de Navida’, odnosno ćurka punjena tartufima. Ipak, u Galiciji, regiji na sjeverozapadu Španije koja je okružena morem, božićna večera umjesto toga sadrži različite vrste morskih plodova, od školjki do rakova. U Španiji je običaj da djeca otvaraju poklone, kako za Božić tako i za Bogojavljenje. Većina poklona otvara se 6. januara, na praznik Sveta Tri Kralja i veruje se da mudraci tog dana djeci donose poklone.

Island

Vjerovali ili ne, na Islandu se Božić slavi čak 13 dana. Svake noći prije Božića djecu na Islandu posjećuje 13 mlađahnih božićnjaka. Nakon što navuku pidžame, malo prije spavanja, u prozorima ostavljaju svoje čizmice. Kada se ujutro probude, očekuju ih dvije opcije. Ako su tokom godine bili dobri, dočekat će ih čizmice pune slatkiša. Ako nisu, u cipelama ih dočekuje natruhao krompir.

Švicarska

Švicarske porodice izrađuju vlastite adventske kalendare za božićne praznike. Ponekad ih roditelji izrađuju u tajnosti pa poklanjaju djeci. Jedno je ipak svima zajedničko, svaki dan dobija se novi mali poklon ili iznenađenje, a onaj najveći se čuva za Badnjak.

Finska

Finci svako božićno jutro započinju na isti način doručkujući puding od riže ili, kako ga mi često nazivamo, sutliju začinjenu cimetom ili puterom. U jednom od pudinga sakriven je badem i onaj ko ga pronađe proglašava se pobjednikom. U nekim se porodicama, posebno kad je riječ o djeci, malo ‘vara’ pa se tako bademi skrivaju u nekoliko pudinga. Nakon tog tradicionalnog jutarnjeg rituala slijedi onaj koji bi i nama mogao biti mnogo poznatiji. Otvaranje poklona, naravno. A svi dobro znamo da se u nekom od njih uvijek mora naći neki praktični poklon.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.