- U periodu od početka marta do 20. jula na području Zagreba zabilježili smo 15 posto dolazaka i 20 posto noćenja u odnosu na isti period prošle godine. Najveći pad bilježi se u travnju, kada smo bili u potpunom ‘lock downu’, ali se situacija polako počinje popravljati od sredine petog mjeseca, odnosno od 11. maja, kada nam se otvaraju smještajni kapaciteti i počinje popuštanje epidemioloških mjera – kazala je Darja Dragoje, voditeljica Odjela za odnose s javnošću i međunarodne odnose Turističke zajednice Grada Zagreba (TZGZ).
Najviše domaćih turista
Prema podacima TZGZ-a, u periodu od 1.3. do 20.7. ove godine Zagreb bilježi 76.499 dolazaka i 190.380 noćenja, čime je na razini od 15 posto u dolascima i 20 posto u noćenjima u odnosu na isti period prošle godine.
Za razdoblje od početka godine do 20.07, broj dolazaka je na nivou od 27 posto (195.177), a broj noćenja je na razini od 33 posto (439.554) u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
U navedenom razdoblju ostvarenih dolazaka domaćih turista je bilo 64.637 te stranih 130.540. Od ukupno ostvarenih noćenja, domaći turisti su ostvarili 137.537, a strani 302.017 noćenja. Prosječan broj dana boravka iznosio je 2,25 dana.
Najviše gostiju dolazi iz Hrvatske, zatim iz Njemačke, Italije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovenije, Austrije, Koreje, SAD-a, Poljske i Velike Britanije, dok su glavni gosti Zagreba ranije bili iz SAD-a, Njemačke i Koreje.
- Od marta do jula smo na razini od preko 15 posto, a gledano od početka godine, Zagreb je na razini prosjeka ostalih hrvatskih mjesta i gradova, na oko 30 posto prometa u odnosu na prošlu godinu – kaže Dragoje.
Nema grupnih posjeta
- Potres je više utjecao na lokalno stanovništvo, a što se samog turizma tiče, na pojedine smještajne i kulturne objekte. Od privatnog smještaja, zatvoreno je 90-ak objekata baš zbog potresa, a što se tiče hotela, što zbog potresa, što zbog koronavirusa, od njih 71 ne radi ih 12 dodaje.
Domaći gosti sada prevladavaju, što je potpuno različito u odnosu na dosadašnje godine. Među top deset su se pojavili gosti iz Poljske i Češke, što nije bio slučaj prije, a s liste su se povukli gosti s Dalekog istoka, iz Kine i Koreje, zbog otkazanih letova i uvedenih epidemioloških mjera.
Gosti jednako biraju privatni smještaj i hotele. Dužina boravka, ostanka gostiju se produžila. Prijašnjih godina to je bilo 1,8 do 2, a sada smo na oko 3 noćenja, ističe Dragoje.
Vlado Šestan, osnivač i urednik portala „travel-advisor“ aktualno stanje s turistima u Zagrebu ocjenjuje „sušnim, jer turista gotovo da nema“.
- Ono što se vidi po gradu su individualci ili na proputovanju za more ili dođu iz nekog posebnog razloga i ostanu u gradu dan-dva. Velikog broja turista koji smo vidjeli prijašnjih godina nema. Ti turisti su bili uglavnom organizirane grupe koje su bile na proputovanju po Evropi, većinom su to bili Azijati, Korejci, jer smo bili povezani direktnom avionskom linijom za Seul. Druge česte grupe bile su iz europskih zemalja koje su boravile u Zagrebu preko ljeta, vikendom, ali dolazili su i tokom cijele godine – navodi Šestan.
- Uzrok svemu tome je korona koja je smanjila broj putovanja po Evropi i na mnogim destinacijama preko 90 posto, pogotovo u gradovima. S druge strane, Zagrebu se dogodio potres koji možda nije toliko odjeknuo svijetom i Europom, ali on je prisutan – dodaje.
- Zagreb je najviše poznat po svom ugodnom životu i Zagreb jest među najljepšim mjestima za život u ovom dijelu Evrope, ima opuštenu atmosferu, kafiće i kulturu ispijanja kafa. Imamo dobre restorane s poprilično dobrim cijenama, puno jeftinijim nego u zapadnoj Evropi. Turisti su upravo voljeli tu opuštenu atmosferu srednjoeuropskoga grada koji u sebi ima spoj mediteranske, a druge strane austrougarske kulture – ističe Šestan.
Grupe na kružnim putovanjima bi prespavale jednu noć, pogledale Zagreb jedan sat s turističkim vodičem, vidjeli bi centar grada, groblje i druge znamenitosti i išle prema Plitvicama, Ljubljani ili negdje prema Evropi, zaključuje Šestan, piše Anadolija.
Dodaje kako su Istra i Kvarner ostvarili oko 60 posto prošlogodišnjeg turističkog prometa, dok je stanje u južnoj Dalmaciji lošije, te kako Sjeverni Jadran, Istra i Kvarner imaju povoljniju u epidemiološku sliku od juga zemlje.
Avionske karte se ne kupuju unaprijed
Većina turista dolazi vlastitim automobilima, nema više velikih organiziranih grupa koje dolaze preko europskih turoperatera, ističe Šestan te dodaje kako nedostaju avionski gosti, pri čemu je najviše stradao Dubrovnik, Split i općenito Dalmacija, a nedostaju i Amerikanci, Australijanci, gosti s engleskog govornog područja, općenito, te gosti iz Skandinavskih zemalja.
- Ljudi se ne usude unaprijed kupiti avionske karte ni aranžmane jer se boje kako bi mogli biti otkazani – poručuje Šestan.
