Politički i poslovni čelnici na više desetaka panela i rasprava dva će dana razgovarati o ključnim izazovima Evrope i svijeta, od održivog razvoja i upravljanja prirodnim resursima do zapadnog Balkana, te pitanjima kao što su budućnost NATO saveza, protekcionizam i globalna nestabilnost, ljudska prava i izazovi pred novom Europskom komisijom.
Posebna pažnja i ove godine posvetit će se stanju u regiji zapadnog Balkana i približavanju tih država euroatlantskim integracijama.
Posebnu pažnju u tom smislu izaziva prisutnost pomoćnika američkog državnog sekretara Matthewa Palmera kojega je potkraj sedmice Mike Pompeo imenovao specijalnim predstavnikom SAD-a za zapadni Balkan, sa zadatkom da podrži rješavanje otvorenih pitanja u regiji, u prvom redu potakne dijalog Prištine i Beograda, ali i poveća američki angažman u regiji.
Tokom bledskog sastanka on će, kako je najavljeno, među ostalima, odvojeno razgovarati sa šefovima diplomatije Srbije, Makedonije i BiH.
U razgovoru za ljubljansko “Delo”, Palmer je kazao kako je svjestan da je preuzeo “tešku zadaću”. Istaknuo je kako je Prespanski dogovor Grčke i Sjeverne Makedonije “najveće diplomatsko postignuće u regiji” zadnjih nekoliko godina, te da je red na Evropskoj uniji da građanima Makedonije ispuni “svoj dio ugovora” i da im evropsku viziju, čime bi EU drugim zemljama u regiji pokazala da mogu sa sigurnošću računati na svoju evropsku budućnost.
U vezi s Bosnom i Hercegovinom Palmer je za vodeći slovenski dnevnik kazao da je najveći diplomatski uspjeh u regiji uopće bio Daytonski mirovni sporazum koji je zaustavio rat u toj državi.
– Dejtonski sporazum nikad nije bio zamišljen kao fiksni okvir, nego okvir koji se mijenja, no ja sam skloniji evoluciji nego revoluciji utjecaja tog sporazuma – kazao je Palmer, prenosi slovensko “Delo”, ocijenivši da je Daytonski sporazum “još živ”, javlja Hina.
Na Bledskom forumu među ostalima sudjeluju i estonska predsjednica Kersti Kaljulaid, španski ministar vanjskih poslova i budući šef evropske diplomatije Josep Borrell, turski i finski ministri vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu i Pekka Haavisto, visoka povjerenica UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet, američki profesor ekonomije Jeffrey Sachs, te mnogi drugi, prenosi Hina.
