PANDEMIJA POMUTILA IZVOZ I POVEĆALA POTREBU ZA ZADUŽIVANJEM U BIH I REGIJI

Svjetska banka objavila je ove sedmice posljednji dio izvještaja originalno objavljenog krajem aprila, a koji se tiče utjecaja pandemije koronavirusa na ekonomiju BiH. Nova objavljena poglavlja se tiču fiskalne politike, finasnijskog sektora i vanjskog sektora.

Zaključci Svjetske banke, kada su u pitanju balkanske zemlje i fiskalna politika, svode se na četiri stavke:

Sve države Zapadnog Balkana ušle su u krizu izazvanu COVID-19 sa većim iznosima javnog duga nego što je to bio slučaj uoči globalne finansijske krize iz 2009., a to im je ograničilo izbor mogućnosti za fiskalno reagovanje i učinilo ih osjetljivijim.

Fiskalna politika je od ključnog značaja za odgovor na COVID-19: sve zemlje Zapadnog Balkana uvele su neophodne mjere za ublažavanje neposrednog uticaja krize, ali njihova djelotvornost zavisi i od toga u kojoj mjeri su prilagođene konkretnom kontekstu u svakoj od ovih država.

Potrebe za zaduživanjem naglo rastu, usljed čega će se na čitavom Zapadnom Balkanu povećati i buduće otplate po osnovu kamata, i to u uslovima uvećanog fiskalnog deficita i javnog duga i smanjene dostupnosti sredstava na finansijskim tržištima.

Nakon perioda suzbijanja neposrednog uticaja krize, mjerama fiskalne politike će morati da se uspostavi delikatna ravnoteža između pružanja podrške ekonomskom oporavku i staranja o fiskalnoj održivosti.

Fiskalna politika

  • Pojedine države, kao što su Bosna i Hercegovina (BiH) i Severna Makedonija, sprovele su konsolidaciju ograničavajući kapitalnu potrošnju, a uprkos fiskalnoj konsolidaciji u svim ovim zemljama i dalje su visoki rashodi za obavezne stavke, i to naročito za masu zarada u javnom sektoru i penzije. Bosna i Hercegovina i Crna Gora troše relativno manje na zarade u javnom sektoru od 28 država Evropske unije (EU) ili manjih zemalja članica EU. I socijalna davanja su u BiH, Severnoj Makedoniji i Srbiji izdašnija nego u manjim zemljama EU. Sve ovo ukazuje da države u regionu imaju manje fleksibilne budžete i uži prostor za manevrisanje u uslovima krize”, kažu iz Svjetske banke.

U BiH, potrošnja na zarade u javnom sektoru, socijalne transfere i kapitalnu potrošnju uvećala se brže od dinamične ekspanzije prihoda, tako da je fiskalni bilans od suficita od 2,5 procenata BDP-a u 2018. došao do deficita od 0,5 procenata.

“Godine 2019., javni dug država Zapadnog Balkana iznosio je u prosjeku 51 procenat BDP-a (mada uz velike razlike između pojedinačnih zemalja), usljed čega je sužen fiskalni prostor za rješavanje posljedica krize izazvane COVID-19. Albanija, BiH i Srbija su u krizu ušle u periodu poboljšanja fiskalne pozicije: sve ove tri zemlje su prethodno smanjile javni dug za između 1 i 1,7 pp BDP-a uz snažan privredni rast. Sve države Zapadnog Balkana sada bilježe veće dugove nego prije svjetske finansijske krize (SFK), a njihove premije rizika više su nego u uporedivim zemljama. Ako uporedimo porast duga između SFK iz 2008. i 2019, vidjet ćemo da su Albanija, BiH i Kosovo zabilježili umjereno povećanje od između 13 i 17 pp BDP-a, Sjeverna Makedonija i Srbija rast od nešto preko 25 procenata BDP-a, a Crna Gora skok JJG duga od blizu 50 pp BDP-a”, zaključak je Svjetske banke.

Mjere za zaštitu života građana i radnihmjesta povlače značajne fiskalne troškove i
prouzrokovat će rast javnog duga. Očekuje se prosječno povećanje učešća potrošnje u BDP-u od 2,5 pp BDP-a (3 pp u BiH i 4,6 pp u Crnoj Gori).

“Kanali prenosa i obim uticaja krize zavise od zemlje, i kreću se od zaustavljanja sektora saobraćaja i turizma, koji čine skoro četvrtinu ekonomija Crne Gore i Albanije, do narušavanja globalnih lanaca vrijednosti u BiH, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji i naglog pada cijena robe na Kosovu. Sve su zemlje regiona, stoga, suočene sa mogućnošću ulaska u recesiju”, kaže se iz Svjetske banke.

Finansijski ektor

Četiri zaključka su izvedena i iz analize o finansijskom sektoru:

Finansijski sektor može dosta toga učiniti da pomogne na ublažavanju uticaja COVID-19 na realnu ekonomiju pružanjem kratkoročnog finansiranja dok se ne osigura dugoročno (bridge finansiranje) i restrukturiranjem zajmova za održive firme da im se pomogne na ublažavanju uticaja krize, prilagođavanju na novi ambijent poslovanja i, konačno da se doprinese stadiju oporavka.

Osjetljivosti finansijskog sektora, koje se javljaju, imaju veći uticaj na tržišta u nastanku, kao što je Zapadni Balkan, čiji su finansijski sistemi slabije pripremljeni za zaštitu od šoka.

Iako su nacionalni finansijski sektori u regiji, generalno, stabilni, neophodno je pratiti trendove kredita i likvidnosti, obzirom da COVID-19 predstavlja najozbiljniju prijetnju, globalno i lokalno, još od 2008.

Produžen finansijski stres će zahtijevati mjere za prevenciju nastanka rizika po finansijsku stabilnost.

“Rast kredita je u Bosni i Hercegovini (BiH) i Crnoj Gori iznosio 6 – 7 procenata. Iako su loši krediti (NPL-ovi) u padu u cijeloj regiji, još su uvijek visoki u Albaniji i BiH. (…) U smislu prevencije krize, BiH, Kosovo i Crna Gora imaju malo kontrole nad monetarnom politikom, što im otežava upravljanje i podršku likvidnosti”, kažu iz Svjetske banke.

Narodna banka Sjeverne Makedonije je produžila rok nakon kojeg se
kredit smatra nenaplativim, a agencije za superviziju Albanije, BiH i Crne Gore su
suspendirale isplatu dividendi i bonusa u bankama.

Vanjski sektor

Zaključci Svjetske banke u kontekstu vanjskog sektora sažeti su u pet stavki:

Strukture trgovine zemalja Zapadnog Balkana će biti pogođene kombinacijom šoka na strani ponude, u velikoj mjeri putem globalnih lanaca vrijednosti (GVC) i na strani potražnje, zbog recesije kod glavnih trgovinskih partnera.

Razlike u strukturi trgovine će uticati na efekat usporavanja trgovine.

Albanija, Kosovo i Crna Gora će vjerovatno zabilježiti povećanje deficita tekućeg računa (CAD), uglavnom zbog velikog oslanjanja na izvoz usluga vezanih za turizam.

Bosna i Hercegovina (BiH), Sjeverna Makedonija i Srbija su više integrirane u GVC i uglavnom će biti pogođene nižim izvozom roba.

Trgovinske politike, poput smanjenja carina, i druge mjere za olakšanje prelaska granice, će biti od ključnog značaja za ublažavanje neposrednih poremećaja uzrokovanih pandemijom i za olakšanje oporavka.

“Od šest zemalja Zapadnog Balkana, obzirom na strukturu njihovih ekonomija, BiH,
Sjeverna Makedonija i Srbija su integrirane u GVC više od ostalih. Izvoz prerađevina vezan za regionalne lance vrijednosti će vjerovatno biti najviše
pogođen. Veliko usporavanje koje se projicira za EU će pogoditi zemlje koje imaju značajno učešće u regionalnim lancima vrijednosti, naročito Srbiju, Sjevernu Makedoniju i BiH putem trgovine robama”, navode iz Svjetske banke.

Izvoz metala iz BiH (u velikoj mjeri namijenjen automobilskoj industriji) i
namještaja sada bilježi poremećaje lanca snabdijevanja i pad potražnje za njihovim proizvodima.

Veliki pad izvoza roba iz BiH, Sjeverne Makedonije i Srbije je ublažen sličnim
padom njihovog uvoza, što je odraz relativno male domaće dodatne vrijednosti u
izvozu iz ove regije, zaključak je Svjetske banke.

Kompletna nova poglavlja te ranije objavljen izvještaj možete pročitati OVDJE.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.