PANDEMIJA PRETVORILA MEĐUGORJE U GRAD DUHOVA

Oznake na Gospinu trgu koje pozivaju na “tišinu” postale su nepotrebne. Hodočasnika nema, pandemija koronavirusa pretvorila je Međugorje, marijansko svetište donedavno prepuno ljudi, u grad duhova.

Avaz

Svetište je prije Uskrsa obično pravi mravinjak s tisućama katolika iz cijelog svijeta. Ali 39 godina nakon prvih navodnih ukazanja Djevice Marije, prvi je put opustjelo. Vrata crkve sv. Jakova zatvorena su, a franjevački svećenici koji je vode u izolaciji su.

Rodica Popa (57) dolazi na Gospin trg i prilazi bijelom kipu. Ljubi križ i pomiče se dva koraka unatrag kako bi se pomolila, dlanova okrenutih prema modrom nebu. “Jako je čudno”, kaže vjernica iz Rumunjske, koja se već više od 20 godina vraća u malo mjesto u Bosni i Hercegovini, koje svake godine posjete milijuni hodočasnika.

Kaže da je odlučila ostati u Međugorju kada su zemlje počele zatvarati granice. Situacija u gradu Devi u Rumunjskoj „još je gora”, kaže. “Došla sam prije mjesec dana. Odjednom sam primijetila promjenu. Nisam shvaćala što se događa i pitala sam nekog čovjeka koji mi je rekao za koronavirus”, kazala je. “Odlučila sam ostati kako bih ovdje provela Uskrs”. Svaki dan ona se moli ispred Gospina kipa, a potom se popne na brdo Križevac na kojem su označene postaje Križnoga puta, piše Hina.

Covid-19, respiratorna bolest koju izaziva novi koronavirus, odnio je živote više od 90.000 ljudi u svijetu. Zarazilo se i nekoliko redovnica i svećenika u mjesnom samostanu koji je pretvoren u karantenu.

Vatikan nije službeno priznao ukazanja u Međugorju. Prva su se navodno dogodila 1981., kako tvrdi šestero vidjelaca iz sela, tada djeca i adolescenti. Nekima od njih, danas odraslima, Djevica Marija od tada se navodno ukazuje redovito, čak svakodnevno.

Crkva je provela puno istraga o tom slučaju, zadnju između 2010. i 2014., i još nije donijela definitivan zaključak. Papa Franjo ne priznaje svakodnevne navodne objave, dok za prva ukazanja 1981. smatra da treba nastaviti istragu. No, Vatikan se ne protivi hodočašćima. Papa je 2018. imenovao poljskog nadbiskupa, msgr. Henryka Hosera, apostolskim vizitatorom za Međugorje, sa zadatkom poboljšanja i razvoja prihvata hodočasnika.

Zadnjih godina njih je sve više, rekao je vrtlar Jakov Gašpar (59), koji vodi brigu o cvijeću na trgu ispred crkve. “Međugorje ima snagu kojom privlači ljude. Taj trud sigurno će uroditi plodom. Oni koji rastu u vjeri, rast će poslije još brže”, rekao je.

Mise se prenose putem interneta. Po službenoj stranici svetišta, više od tri milijuna ljudi u svijetu pratilo je misu na Cvjetnu nedjelju.

Na napuštenim ulicama gradića od 2300 stanovnika, uglavnom Hrvata, trgovine s vjerskim suvenirima zatvorene su, kao i hoteli i restorani. “Moramo biti strpljivi”, kaže Manoj Kumar Gupta (54), Indijac koji u Međugorju živi više od 20 godina. “Kada se situacija popravi, krenut će i nama”, dodao je taj prodavač suvenira.

Frane Jerković (57), vlasnik pansiona i hotela, kaže da je danas gore nego u ratu 1990-ih godina.

  • Međugorje je bilo pošteđeno borbi. Ceste prema Europi tada su bile otvorene, hodočasnici su i dalje dolazili iz cijelog svijeta – objasnio je. Napominje da unatoč svemu nije otpustio svojih desetero djelatnika.

Kada na kraju dana zazvone zvona crkve sv. Jakova, Talijan Gino Di Grano, koji živi u Međugorju već desetak godina, moli se klečeći ispred zatvorenih vrata crkve. Oko njega nema nikoga.

  • Najbolje što sada možemo učiniti je da, kako je Gospa više puta kazala, budemo s našim Bogom Isusom. I siguran sam da će nam on jako skoro pomoći da iziđemo iz ove situacije”, rekao je.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.