PAPIĆ: POTROŠAČKA KORPA U BiH NIJE OBRAČUNATA OD 2015. GODINE

Međunarodni dan borbe protiv siromaštva obilježava se 17.oktobra od 1993. godine.

Hayat

Prema procjenama UN-a u svijetu ima više od 2,2 milijarde ljudi koji su siromašni ili su na pragu siromaštva.

  Siromaštvo je u BiH gotovo uvijek i pitanje socijalne isključenosti, nedostatka posla, uslova rada ali i zapostavljanje određenih grupa društva.

BiH je u 2018.godini ostvarila rast preko 3 posto. Nastavljen je i rast broja zaposlenih u odnosu na 2017. godinu.

Prosječna Neto plata u BiH također se nastavila uvećavati.

O tome da li u BiH ima siromaštva i kakva je sitacija razgovarali smo u emisiji  Dobar dan BiH razgovarali smo ovoj temi sa ekonomskim analitičarem Žarko Papić.

Hayat

On je mišljenja da je u statistici greška, te da se statistika obračunava pogrešnim metodama.

  • U BiH ispod linije siromaštva bilo je negdje oko 6,9 posto a prosjek EU je 24 posto. Hoćemo li iz toga zaključiti da je EU siromašnija od BiH. Nećemo. Relativno siromaštvo ne računa siromaštvo, nego razlike u prihodima. Što su zemlje razvijenije veće su razlike u prihodima. Daleko od toga da smo mi siromašni.

Zadnji put se potrošačka korpa u BiH zadnji put se obračunavala 2015.godine, kaže Papić. Dodaje da se sada vrši obračun potrošačke korpe, prosječna plata ne bi je pokrivala.

Sve međunarodne organizacije od EU do UN-a  govore da je BiH među najsiromašnijim zemljama u Evropi, iza nas je samo Albanija, kaže i da je ovaj problem veoma ozbiljan.

Problem koji niko ne rješava,dodaje i da je potrebno je podići svijest javnosti.

  • Socijalno uključivanje znači uključivanje u tržište rada. To je finansijski izadatak ali on je na dugoročno isplativ, on jača ljudske resurse i ljudski kapital – kaže Papić.

Kaže i da je socijalna zaštita u BiH loša.

  • Nas su međunarodne organizacije ubjeđivale da BiH daje previše za socijalnu zaštitu. Mislim na boračko invalidsku zaštitu, civilne žrtve rata, invalidi, dječija zaštita. Ne možemo se upoređivati sa zemljama koje nisu imale rat na svojoj teritoriji, one odmah nemaju invalide.  Ima dramatičnija stvar. Dug javnih preduzeća, kompanija, od opštinskog do državnog nivoa  za doprinose iznosi 8 milijardi maraka. To je 24 posto društvenog proizvoda od prošle godine, pa sad to iporedite sa 3,5 posto društvenog proizvoda koji ide na socijalnu zaštitu. Taj dug je pojeo 7 godina para za socijalnu zaštitu. Da smo u Kini svi bi bili krivično gonjeni.

Papić navodi da su djeca najugroženija iz razloga jer ih nema. Kaže da je demografska katastrofa prisutna.

Krenuvši od porodiljskih naknada koje u svim kantonima nisu iste.

Dodaje i da investiranje u dječiju zaštitu nije trošak, nego ulaganje. Također u ugroženije grupe društva dodaje i penzionere.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.