PATRONAŽNE SESTRE ZIBA I LEJLA ZA HAYAT: PORAŽAVAJUĆE JE DA ŽENE DOBIVAJU OTKAZ SAMO JER SU TRUDNE

Posao babice i patronažne sestre nije ni malo lagan. U njemu se prepliću odgovornost, hrabrost ali i velika ljubav.

Pomagati majkama da na svijet donesu djecu, i biti prva ruka pomoći u osjetljivom periodu nakon porođaja veliki je izazov, ali ove hrabre žene to vole najviše na svijetu.

Za Hayat.ba govorile su patronažne sestre Ziba Kahvedžić i Lejla Grcić koje su zaposlene u Zavodu za zaštitu žena i materinstva KS.

Ziba se pune 33 godine bavi ovim poslom. Ona kaže da posao jeste težak, ali kada ga volite i kada se radi sa ljubavlju tu nema poteškoća.

  • Nikada ne znate u kakvu kuću ulazite, s kim ćete se susresti, kakva će biti situacija. Ponekad je problem pronaći i adresu. Tu su i vremenske prilike. Bila kiša, ljeto, sunce, uvijek smo na terenu. Isto je bilo i u toku pandemije. Ali ništa nas ne može spriječiti da dođemo do određene adrese i pomognemo porodilji. Bez obzira na sve, isto bih ponovo izabrala. Tolike godine radnog iskustva me približilo i porodicama i bebama – kazala je ona.

Lejla je najprije radila na odjelu steriliteta u jednoj privatnoj klinici, zatim je bila babica u KCUS-u, a onda se opredijelila za patronažu. Kaže da je zaokružila cjelokupan taj proces.

  • Svaki od poslova je lijep na svoj način. Kada sam bila mlađa bilo mi je prelijepo raditi kao babica. Sada služba patronaže nosi sa sobom jedan lijep dio ovog posla i zasad sam prezadovoljna. Sam rad sa bebama je nešto za šta sam se opredijelila još u srednjoj školi i definitivno je ovo posao koji me ispunjava. To je najdivniji posao koji se može raditi – govori Lejla.

Slažu se da svaki posao nosi svoju odgovornost, ako ga radite savjesno. Ipak, one su osobe koje ulaze u kuće, koje pregledaju bebe. Iako iza njih stoji zdravstvena ustanova, u tom trenutku su same u toj kući, i moraju na neki način otkriti stvari vezane za bebu i na pravilan način reagirati.

  • Ni jednoj od nas nije u interesu da bebu bez potrebe šaljemo u veću instituciju. Isto tako nosimo veliku odgovornost da ako nešto posumnjamo, da adekvatno reagujemo – rekle su sagovornice.

Ističu da su se susretale i sa neugodnim situacijama, međutim, bitno je reagovati smireno i staloženo.

  • Nije ni jednoj majci ni ocu lako kada dođete i želite dijete poslati pedijatru, ili kada imate nešto za reći tim roditeljima što im u tom tenutku ne odgovara. Naravno, gledate da to na neki način ublažite da oni ne bi bili prestrašeni i da na nas ne bi gledali kao na nekog neprijatelja. U svakoj posjeti je bitna procjena, da znate na koji način trebate pristuputi. Često se susrećemo i sa postpartalnom depresijom, gdje je porodilja u depresivnom stanju i situaciju koja apsolutno nije problem doživljava velikom. Bitno je smiriti porodilju, ohrabriti je na način da ona prihvati novu ulogu – rekla je Ziba.

Lejla ističe da je hrabrosti potrebno kao i za svaki posao kada je žena u pitanju.

  • Često vas gledaju iz ugla predrasuda. Kada vratimo film unazad, dolazimo do neke jednakosti sa muškarcima ali malim, sitnim koracima. U 20. stoljeću su žene bile u potpunosti degradirane. Sada nije takav slučaj, ali ne možemo reći da smo u jednakosti sa muškarcima. Svakodnevno se susrećemo sa situacijama gdje se kaže “Žensko si” i muškarci imaju dosta velike prednosti – kazala je ona.

Ziba govori da Osmi mart ne doživljava tako da je samo taj dan njen, a voljela bi da tako sve žene razmišljaju.

  • Doživljavam ga kao dan kada se treba obilježiti, ali podvući crta. Sumirati koliko je žena te godine uradila, napredovala i ojačala. Žene su kroz vijekove slabim koracima koračale ali ipak nedovoljno da sustignu muškarce. Osim što je žena znatno hrabrija u nekim stvarima od muškaraca, uzmimo za primjer porod, odgajanje djece. Od žene se dosta stvari očekuje. Da bude i majka, i dobra domaćica i da radi… i na sve to što žena kroz život postigne, opet se omalovažava. Imate i dan danas primitivnih razmišljanja i mislim da nema ni jedne žene koja bar jednom u životu nije doživjela da joj neko kaže da nešto ne može samo jer je žensko – kaže naša sagovornica.

Lejla dodaje da Osmi mart ne trebamo slaviti na način da je to naš jedini dan.

  • Ali isto tako smatram da se taj dan trebamo vidjeti koliko smo stigli koraka naprijed prema našim pravima. Kod nas se ipak dosta stvari promijenilo. Imamo dosta žena na rukovodećim pozicijama, dosta njih koje se bave politikom. Sada imamo, ali ne u mjeru da smo apsolutno jednake muškarcima. Žena je definitivno jači i hrabriji spol. Sam porod i odgajanje djeteta sve govori. Tačno je da postoje muški poslovi u smislu fizičke aktivnosti, žena ne može prenijeti neki regal naprimjer. U tom smislu muškarci su jači, ali psihički mislim da su žene znatno hrabrije i jače – kazala je ona.

Dodaje da je poražavajuća činjenica da i danas, u 21. vijeku žene zbog trudnoće dobivaju otkaze.

  • Kada govorimo o nejednakosti, mora se spomenuti da je kod nas vrlo česta situacija da su žene samo zato što su ostale trudne ostale bez posla. To je jedna jako velika nepravda i diskriminacija žene. Samo zato što treba na svijet donijeti jedno biće da je diskriminirana. Svi smo svjedoci da se takve stvari dešavaju u Bosni i Hercegovini.

(Nermina Hasić)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE