Većini stanovnika Bosne i Hercegovine poznata je situacija i znaju da se bez zaduženja iz nekih epizoda izaći ne može. Razumiju to vjerovatno mnogo bolje od stanovnika razvijenijih evropskih i svjetskih zemalja. Ipak, strahuju kad država najavi da će se zadužiti. Strah nije bezrazložan jer ranija iskustva pokazuju da posuđeni novac uglavnom ne napravi ambijent u kojem ćemo ga moći vratiti bez da se patimo. A sad najavljuju da će nas zadužiti za milijardu i po maraka.
O ovopj temi u nastavku u „Dobar dan BiH“ razgovarali smo sa ekonomskim analitičarem Zoranom Pavlovićem koji nam se skype vezom javio iz Banje Luke.
Nema sumnje da nam zaduženja trebaju, zadužuju se i mnogo razvijenije ekonomije svijeta, ali je li za nas milijarda i po prevelik zalogaj?
- Ako se uzme u obzir da je to novac koji je planiran za naredne tri godine, onda to i nije toliko veliko zaduženje. Ali je problem i pitanje za koje namjene će ta sredstva biti upotrebljena i da li će biti korištena za pomoć zdravstvenog sistema i privrede koji grcaju trenutno u problemima.
Da li BiH i u kojem slučaju može bez međunaerodne finansijske injekcije. Postoji li ijedan drugi način za oporavak?
- Kada dođete u situaciju da ne vodite brigu o ekonomiji, privredi, novim radnim mjestima…, onda dolazimo u situaciju da je praktično neophodno se zadužiti. S druge strane bih volio da nemamo mogućnost zaduženja, onda bi se ogolila situacija koliko imamo nebrige za privredu na svim nivoima vlasti. Dakle kada ne bi bilo kredita onda bi bio problem sa penzijama i zdravstvom, onda bi se pokazalo koliko su nesposobni oni koji upravljaju, entitetima, kantonima pa na kraju i državom BiH.
Jedan ste od potpisnika pisma, ili možemo reći prije apela upućenog Međunarodnom mmonetarnom fondu da ne daju novac Bosni i Hercegovini. Poprilično je neobično da ljudi iz Bosne i Hercegovine apeluju na instituciju koja postoji da daje novac da njihovoj zemlji uskrati finansiranje. Šta su glavni uzroci tome?
- Mi moramo biti načisto da je zahtjev da se kredit ne odobri ako se ne ispune određeni uslovi. Mi smo rekli da imamo jasno viđenje potrebe pomoći privredi i zdravstvu. S jedne strane moramo znati da je MMF institucija koja pomože zemljama da uravnoteže svoj budžet kada nema prihoda, a troškovi ne mogu da se smanje. Uspostavilo se da zadnji aranžman nije završen jer nismo ispunili ono što smo obećali.
Je li činjenica da je ovo nastavak aranžmana iz 2016. godine i da znamo kako tad nisu provedene naložene reforme dodatni razlog da ne vjerujemo kako će naše vlasti ovoga puta pametno trošiti novac i da će se desiti neke stvarne strukturalne promjene?
- Gledajte, mi kao ekonomisti koji smo na neki način apelovali da se postave stroga pravila. Ako postoji jedan jasan sistem finasiranja projekata koji se predlažu za rješavanje problema, onda nije problem da se sredstva uplate od MMF-a. Ono što bi trebalo da postoji je neko ko će biti nadzor na projektima koji će biti finasirani i postpucima trošenja novca za projekte kako se ne bi desio prekid aranžmana što se desilo 2016.
(Edina Bakić)
