PEČENA GUSKA U RUSIJI, U EGIPTU KAHK: KAKO IZGLEDA BOŽIĆNA TRPEZA U PRAVOSLAVNOM SVIJETU

Običaji i hrana koja će se naći na trpezi za Badnje veče i Božić u pravoslavnom svijetu razlikuju se od zemlje do zemlje, a svaki narod unio je djelić svoje tradicije i kulture.

Običaji i hrana koja će se naći na trpezi za Badnje veče i Božić u pravoslavnom svijetu razlikuju se od zemlje do zemlje, a svaki narod unio je djelić svoje tradicije i kulture.

Pravoslavni vjernici, čija crkva poštuje stari julijanski kalendar, proslavljaju Božić, rođenje Isusa Hrista, 7. januara, a prethodi mu božićni post, koji traje od 28. novembra do 6. januara.

Po julijanskom kalendaru, pored Srpske pravoslavne crkve, Božić slave i ruska i gruzijska crkva, Jerusalimska patrijaršija, Sveta Gora, starokalendarci u Grčkoj, Makedonci i Kopti u Egiptu, proslavljaju ga kao državni praznik i Bjelorusija, Etiopija, Gruzija, Kazahstan, Moldavija, Ukrajina, dok su neke zemlje, poput Grčke i Rumunije, prešle na novi kalendar i ovaj praznik obilježavaju 25. decembra.

U Rusiji je običaj da se porodice okupljaju za stolom na Badnje veče, a zatim slijedi posebna večera bez mesa. Glavno jelo se zove “kutja”, jelo napravljeno od kuvane pšenice, ječma, raži, heljde ili sočiva, pomiješano sa sokom od badema i sa medom i makom, a toga dana djeci se daje da jedu crni hljeb. Večera se servira na bijelom stolnjaku koji simbolizuje bijelo platno u koje je Hrist uvijen po rođenju.

Za Božić na stolu treba da bude 12 jela, kao što u hrišćanstvu ima 12 apostola i 12 svetih dana i svetih večeri, od rođenja Isusa Hrista do Bogojavljenja.

Tradicionalno se Božić u Rusiji jede pečeno prase ili guska, a na stolu je obavezna i flaša crvenog vina. Neke domaćice pripremaju i božićni slatki hljeb – kolač od biskvitnog tijesta.

U Gruziji se čeka da sat na Badnje veče otkuca 12 puta, a zatim počinje večera uz tradicionalno gruzijsko vino.

Prazničnu “svetu večeru” u Ukrajini čine boršč, četvrtasta kutija domaćeg pudinga, mleko, knedle s pečurkama ili kupusom i krompirom…

Oko 15 posto stanovništva Egipta su hrišćani, a većina njih spada u Kopte koji Božić obilježavaju u januaru. Nakon božićnog posta, koji se završava u ponoć na Badnje veče, proslavljaju ga u svojim domovima, a gosti domaćinima donose na poklon kolačiće (kahk).

U Bugarskoj je običaj da se za Badnje veče priprema posebna večera od 12 jela bez mesa koja simbolišu 12 mjeseci u godini.

Kadaif je omiljena praznična poslastica vjernika Jerusalimske patrijaršije, a za Božić je na trpezi obavezno tradicionalno jelo od jagnjećeg mesa.

U Grčkoj, koja je prešla na novi kalendar, za večeru koja se priprema za Badnje veče karakterističan je “Hristov hljeb”, na čijim korama su dekoracije koje obično predstavljaju poslove kojima se porodica bavi.

Za razliku od većine drugih pravoslavnih zemalja, u Grčkoj se za večeru i na Badnje veče služi meso, najčešće su to jela od jagnjetine i prasetine.

U Rumuniji se božićna večera priprema i po tri dana, i sastoji se uglavnom od prasetine na razne načine, sarmi, kobasica, a služi se i ćuretina, uz šljivovicu i vino. Na trpezi je i tradicionalni kolač sa suvim grožđem i lješnicima – “Kozonaći”.

U Srbiji za Badnji dan pripremaju posna jela, među kojima su prebranac, paprike punjene orasima, pirinčem ili pasuljem, kao i riba i salata od krompira, a na stolu se tradicionalno nađu kiseli kupus, pita od oraha, višanja ili budneve, orašasti plodovi i suvo voće.

Za Božić u kući obavezno mora biti pečenica (najčesće je pečenje praseće ili jagnejće), čorba, sarma, sitni kolači i tradicionalna česnica – pogača koji domaćica mesi na božicno jutro. U nekim krajevima običaj je da se nazdravlja kuvanom rakijom koja se pije i “da krv prostruji tokom hladnih zimskih dana”.

Iako se danas u većini zemalja sve manje sprema tradicionalna hrana, već se na trpezi nađe ono čega ima u kući ili hrana koju ukućani najviše vole, za Božići dalje članovi porodice i njihovi najbliži zajedno sedaju za sto i proslavljaju jedan od najradosnijih hiršćanskih praznika, dan radosti i ljubavi, druženja i poštovanja.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

KORISNICI BUDŽETA U HNK DOBIJAJU AKONTACIJU UMJESTO PLAĆA, PODACI NESTALI SA...

0
Koordinacija sindikata korisnika budžeta HNK u saopćenju za javnost istakla je da će već drugi mjesec zaredom korisnici budžeta HNK najvjerojatnije primiti umjesto plaće akontaciju.