DJEČIJA PORNOGRAFIJA HARA INTERNETOM / KO JE KRIVAC U VELIKOM LANCU ODGOVORNIH, PEDAGOGINJA HEREMIĆ GOVORI ZA HAYAT.BA

Posljednjih nekoliko dana javnost je zgrožena viralnom snimkom maloljetnih djevojčica uzrasta 10 godina koje se na Instagram snimku uživo uvijaju i ponašaju kao da su rijaliti zvijezde. One, u snimku koji su same postavile, plešu uz stihove nekih pjevačica i, kao da su odrasle osobe, obraćaju se publici.

  • Evo, samo još jedanput – kaže jedna od tri djevojčice sa snimka, vrckajući neprimjereno, nakon čega se približila kameri i viknula: “Je l’ vam dovoljno”?.

 Ovaj snimak izazvao je veliku polemiku na društvenim mrežama, dok su brojni roditelji bili šokirani što se desetogodišnje djevojčice ponašaju poput starleta, tzv. influensera i rijaliti zvijezda, umjesto, kao što i priliči njihovim godinama, da se igraju i druže.

  • To su mediji i televizija, a ova djeca su samo spužve koje upijaju sve to. Da nema publike za ovakav sadržaj, on ne bi ni postojao. Zato je narod problem ovdje. Narod je previše zatupljen. Mozgovi su previše isprani. Teško je da možemo preusmjeriti ovo – samo je jedan od komentara ispod ovog snimka.

Upaljena je crvena lampica! Alarm za uzbunu snažno odjekuje zbog sve veće pojave dječije pornografije. Cjelokupno društvo nalazi se na ispitu da adekvatno i učinkovito odgovori pomenutoj pošasti modernog doba koja svoju ekspanziju doživljava uporedo sa popularizacijom društvenih platformi poput Instagrama, TikToka, Snapchata.

O ovoj gorućoj temi razgovarali smo sa Lejlom Heremić, socijalnom pedagoginjom i porodičnom savjetnicom u Udruženju “Medica” Zenica, specijaliziranom nevladinom organizacijom koja se bavi zaštitom žena i djece-žrtava ratnog i postratnog seksualnog nasilja, trgovine ljudima, te svih oblika nasilja u porodici i zajednici.

Diskusiju smo započeli konstatacijom da je dostupnost društvenih mreža pogodavala širenju dječije pornografije.

  • Zasigurno uticaj društvenih mreža u određenoj mjeri pogoduje širenju dječije pornografije, ponajviše zbog izostanka cenzure i dostupnosti eksplicitnih sadržaja. Uzmemo li u obzir faktor ograničene kontrole roditelja, odnosno staratelja nad sadržajima koje djeca koriste i prezentuju na društvenim mrežama, možemo zaključiti da se djeca na taj način uče drugačijim vrijednostima posredstvom normalizovanja određenih ponašanja kao poželjnih u društvu – kazala je Heremić.

O ulozi roditelja koji se često etiketiraju kao jedini odgovorni u pogledu kontrole nad djecom i suzbijanja pošasti pornografije kod djece, Huremić kaže da roditelji, istina, imaju veliku dužnost, ali svakako nisu jedini u lancu odgovornosti.

  • Pored kuće, djeca svoje vrijeme provode u školi i na vannastavnim aktivnostima, poput sporta, kurseva, umjetnosti, hobija i dodatnih edukacija. U tom smislu, odgovornost postoji i na strani stručnih lica koja su u kontaktu sa djecom, što uključuje nastavnike, profesore i trenere. Svakako, veliku ulogu imaju mediji i cjelokupno društvo u kontekstu informisanosti djece o adresama na koje se mogu obratiti u slučaju doticaja sa nedoličnim sadržajima i ponašanjima od strane drugih lica – pojašnjava Heremić.

Ističe da ne postoje univerzalni i tipizirani pokazatelji koji sugerišu na promjene u ponašanju djece koja su žrtva dječije pornografije.

  • Postoje određeni znakovi koje roditelju mogu primijetiti, prvenstveno na psihičkom planu, kao što su potištenost, zabrinutost, uznemirenost, povlačenje u sebe i izolovanje iz zajednice. S druge strane, pojedini simptomi se mogu prepoznati u školi od strane nastavnika i profesora kroz komunikaciju i kontakte pornografiji izložene djece sa svojim vršnjacima, što se ogleda u njihovom izdvajanju, neobičnim eksternaliziranim i internaliziranim ponašanjima koja djeca pokazuju tokom boravka u školi – navodi Heremić.

U poređenju današnjih sa tinejdžerima ranijeg vremena iz perioda ’80-tih godina prošlog stoljeća, Huremić ističe da postoje izvjesne razlike.

  • Primjera radi, ukoliko sagledamo razdoblje od posljednjih 15 godina do danas, sigurno se mogu uočiti promjene u poimanju društveno prihvatljivog ponašanja. Ranije su određena ponašanja više sankcionisana i javno osuđivana, za razliku od današnjeg vremena kada su takva ponašanja rezultat izražavanja slobode tinejdžera da samoinicijativno definišu oblike i načine ponašanja koje smatraju dozvoljenim. Oni naprosto razmišljaju na način da su određeni trendovi nešto što prati današnje moderno doba i da ih ne treba propitivati, a samim tim niti mijenjati. Međutim, roditelji i obrazovni sistem imaju obavezu gajiti vrijednosti koje su općeprihvaćene u interesu razvoja djeteta i njegovog korisnog djelovanja u samom društvu – naglašava Heremić.

Roditeljima upućuje savjet o potrebi veće uključenosti i involviranosti u odgoj djece, njihove kontakte i prisustvo na duštvenim mrežama.

  • Uvijek sa stručne strane naglašavamo potrebu roditeljske kontrole nad multimedijalnim sadržajima, poput socijalnih mreža i dječijih igrica koje su također pogodne za zloupotrebe u svrhu dječije pornografije. Roditelji nipošto ne smiju zatvarati oči pred pokušajima iskorištavanja kako vlastite, tako i druge djece u takve svrhe, te su dužni pravovremeno prijaviti slične pojave nadležnim organima i potražiti savjete relevantnih ustanova. Pored toga, obaveza postoji i na strani prosvjetnih radnika, ljekara i svih osoba koje dolaze u kontakt sa djecom po pitanju prevencije prije, ali i psihosocijalne stručne pomoći nakon što dijete postane žrtvom dječije pornografije – zaključuje Heremić.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

PROČITAJTE ŠTA GODIŠNJE DOBA U KOJEM STE ROĐENI GOVORI O VAMA

0
Nedavno sprovedena studija na Univerzitetu u Budimpešti pokazala je da postoji veza između godišnjeg doba, rođenja i karakternih osobina ličnosti.