Pedijatri su uvijek bili advokati djece koji su ih štitili i govorili u njihovo ime o svim aspektima života, od medicinskog, psihološkog, emocionalnog, socijalnog, ekonomskog do pravnog. Tako je i u ovo vrijeme“.
Doktorica Škorić Kovačić kaže da, kao pedijatar, osjeća obavezu i potrebu da govori o djeci i ovom vremenu vanredne situacije, izolacije i vremenu koje čeka roditelje djece i društvo u cjelini, nakon ove epidemije. Dodaje da je, tokom dugogodišnjeg iskustva, preživjela sa djecom mnogo društvenih i prirodnih nepogoda, ali ova situacija sa pandemijom koronavirusa i izolacijom kao epidemiološkom mjerom je veoma teška, slojevita i specifična, te zahtijeva minuciozan pristup svih slojeva društva.
- Djeca su najosjetljivija skupina populacije i najduže u svojim dušama nose traumatične situacije. Želim da vas podsjetim da je izolacija zbog korona virusa uslijedila u rano proljeće, nakon duge zime. Zime koju ćemo pamtiti po ekstremnoj zagađenosti vazduha, jer naši pojedini gradovi bili su najzagađeniji u Evropi, ali i drugim nepovoljnim klimatskim uslovima. Period kasne jeseni i zime je inače nepovoljan za zdravlje djece, jer se boravi u zatvorenim, a često i zagušljivim prostorima, i u kolektivu, u vrtiću ili školi. Takvi uslovi su pogodni za razvoj infekcija disajnih puteva uzrokovanih bakterijama i virusima. Dodatno opterećenje za zdravlje najmlađih jesu alergije na kućnu prašinu i grinje, koje su u to doba godine najagresivnije. Sve ove okolnosti govore da su nam djeca u izolaciju zbog korone ušla veoma iscrpljena i sa sniženim imunološkim kapacitetima“, kaže za BUKU doktorica Škorić Kovačić.
Ona ističe da je izolacija onemogućila fizičke aktivnosti, prekinula socijalne komunikacije sa vršnjacima, uskratila emocionalni kontakt sa starijim članovima porodice, bakama i dedama, a djeca su duže boravila ispred ekrana. Zbog svega toga, te zbog prekinutih vrtićkih i školskih aktivnosti, došlo je do ozbiljnog ugrožavanja imuniteta djece.
- Moram vas podsjetiti da su brojna istraživanja potvrdila prisutnost velikog broja faktora rizika za hronične bolesti kod naše djece, kao što su: fizička neaktivnost, nepravilna prehrana u kvalitativnom i kvantitativnom smislu, gojaznost, dijabetes tip 2, pušenje bilo aktivno kod tinejdžera, ili pasivno kod male djece. Sve ovo što sam navela je važno da bi se shvatila složenost i težina izolacije u kojoj su se našla naša djeca“, pojašnjava naša sagovornica.
Doktorica kaže da pedijatre posebno brine izloženost djece jakom stresu, koji narušava psiho-fizičko stanje djece, što naročito utiče na i funkcionisanje imunog sistema.
„Djeca su lišena upravo onog tipa fizičke aktivnosti koja je najznačajnija za jačanje imuniteta. To je ona aktivnost koja se odvija na svježem zraku, kao što su trčanje, vožnja biciklom, skakanje, kolektivne igre sa loptom, dakle, aerobna fizička aktivnost, koja jača psihofizičke sposobosti“, ističe doktorica Zdenka Škorić Kovačić.
Ona ističe i da je roditeljstvo nepresušni izvor sreće i životnog nadahnuća, ali da je istovremeno bremenito mnogim dilemama i strahovima koje je ova stresna situacija nametnula.
„Izuzetno je teško roditeljima koji su se našli u situaciji da brinu za egzistenciju, za posao, obrazovanje i zdravlje djece. Našli su se u situaciji koja je apsolutno nova, stresna i sa nedokučivim posljedicama.
Savremene tehnologije pridonijele su bržoj razmjeni informacija, ali, nažalost, i dezinformacija. Sve to izaziva strah i panična stanja kod roditelja. Djeca osjećaju strah duplo intenzivnije, mada ga ne manifestuju na vidljiv način. Bilo bi poželjno da se roditelji opuste i da se nipošto ne svađaju pred djecom“, ističe doktorica, dodajući da ne smijemo zanemariti ni činjenicu da je veći broj današnjih roditelja tokom svog odrastanja prošao kroz traume u ratnom i poratnom periodu, koje još uvijek nisu zaliječene.
„Te traume nisu izliječene, već su samo potisnute duboko. Ovako stresne situacije kod većine roditelja mogu dovesti do retraumatizacije, koja vraća potisnute strahove i vodi do paničnih stanja. Roditeljima nije lako odagnati strah ako imaju dijete koje boluje od neke hronične bolesti kao što su astma, bronhitis, epilepsija, dijabetes, koja može da se pogorša, a kontakt sa pedijatrom je u ovim situacijama otežan. Naučno je dokazano da stanja strepnje, straha, panike i ljutnje blokira rad imunog sistema i kod djece i kod roditelja i stvara podlogu za pojavu i razvoj velikog broja bolesti, a posebno autoimunih bolesti. Samo šest minuta stresa blokira rad imunog sistema 21 sat“, ističe naša sagovornica.
ANGAŽOVANJE SVIH SLOJEVA DRUŠTVA DA BI SE POMOGLO DJECI
Doktorica kaže da vrijeme izolacije koja je uzrokovana pandemijom korona virusa, kao i vrijeme popuštanja epidemioloških mjera, zahtijeva angažovanje svi slojeva društva da bi se pomoglo djeci da prevaziđu teškoće.
„Ova briga ne smije i ne može pasti samo na leđa roditelja. Kao pedijatar, smatram da je očuvanje i jačanje mentalnog, kao i fizičkog zdravlja djece, naš pedijatrijski imperativ u ovoj situaciji, a moji savjeti će i ići u tom pravcu. Epidemiološka situacija je u svojoj silaznoj putanji, a to znači da se i dalje moramo pridržavati preporučenih mjera zaštite od bolesti COVID -a. Opušteno ponašanje roditelja prema tim mjerama nije dopušteno, jer se mjere zaštite baziraju na osnovu specifičnosti sredine u kojoj živimo. Znam da je za laike zbunjujuće kad čuju da se u nekoj drugoj zemlji propagiraju drugačije mjere zaštite, ali moramo poštovati specifičnosti našeg lokaliteta“, pojašnjava dr Škorić Kovačić.
Ona ovom prilikom skreće pažnju na činjenicu da o koronavirusu ne znaju sve pojedinosti, mada iskustva govore da su kod djece lakše kliničke slike, ali da su, sa druge strane, djeca prenosioci virusa.
„Ipak, mislim da treba biti oprezan, jer je veoma kratak period posmatranja ponašanja virusa i ne znamo šta će se dešavati. Od virusnih bolesti može se odbraniti samo zdrav imuni sistem. Mjere jačanja imuniteta moraju biti kvalitetne i treba ih provoditi dosljedno. Moram vas podsjetiti na ono što sam već napomenula, da su nam djeca u izolaciju ušla sa iscrpljenim imunim statusom. Bilo bi dobro da roditelji urade laboratorijsku analizu krvne slike kod djece, da obave kontrolne preglede vida, jer su djeca duže boravila ispred ekrana, kao i kontrolne preglede djece koja boluju od hroničnih bolesti. Posebno naglašavam potrebu davanja preparata D vitamina do početka mjeseca jula, a u jesen da se uradi laboratorijska kontrola nivoa vitamina D u krvi i da se nadoknadi eventualni deficit, kao i da se nastavi sa davanjem preventivnih doza u toku jeseni i zime. Vitamini i minerali su značajni za očuvanje imuniteta kod djece, a posebno značenje ima D vitamin. On se stvara preko kože, pod uticajem sunčanih zraka, u jetri i bubrezima se pretvara u metabolički aktivan hormon D3. Njegove funkcije u organizmu su brojne, a odvijaju se preko receptora koji se nalaze na membranama svih ćelija u tkivu. On jača imuni sistem, rast i razvoj i sprečava razvoj mnogih bolesti, posebno autoimunih“, ističe doktorica i dodaje da boravak djece na suncu, u prirodi, uz fizičku aktivnost, ima svoje mjesto u zaštiti zdravlja naših mališana.
Da bi djeci ojačao imunitet, doktorica kaže da pravilna prehrana, u smislu kvaliteta i količine hrane, mora biti zastupljena.
„To podrazumijeva konzumiranje povrća lisnatog i korijenastog, voća, kao i koštunjavog voća, žitarica, ribe, jaja, mliječnih proizvoda i mesa. Izbjegavajte velike količine mesa i industrijskih suhomesnatih proizvoda. Također, treba izbjegavati pekarske proizvode od bijelog brašna, slatkiše, gazirana pića, slane grickalice. Ne zaboravite na tečnost vodu, sok, i čaj“, preporučuje naša sagovornica.
ODLAZAK DJECE U VRTIĆ
Jedna od dilema jeste da li djeca treba da idu u vrtić, a doktorica kaže da bi bilo dobro da ni zdrava djeca ne pohađaju vrtić, a da igru sa djecom zadovolje u prirodi, na otvorenom prostoru i na suncu.
„Ta fizička aktivnost je blagodat za zdravlje djece. Naravno, ako roditelji nemaju drugog izbora za dijete i odlazak u vrtić je dobra opcija za resocijalizaciju djece nakon izolacije. Inače, ako dijete ima zdravstvene probleme i ne smije ići u vrtić, neophodno je da što duže boravi u prirodi, suncu i igri. To je najbolji način za povrat dobre kondicije djeteta. Djeca ne smiju boraviti u zadimljenim prostorima, što je u ovom trenutku, ne preporuka, već naredba. Pasivno pušenje djece je opasno za zdravlje cijelog organizma, a posebo pluća. Pušenje roditelja u blizini djeteta izlaže dijete opasnosti od lakšeg obolijevanja pluća, a znamo da je korona virus baš prijemčiv za pluća“, ističe dr Škorić Kovačić.
„Za očuvanje imuniteta kod djece najvažnija je mentalna hrana koju roditelji treba da daju djeci da bi se ublažio osjećaj stresa kod djece i osnažila psihička stabilnost. Strah i strepnja su emocije koje su bile prisutne kod mnogih roditelja. Kod djece se javlja strah u duploj mjeri kada osjete strah kod roditelja, mada ga ne pokazuju na vidljiv način. Emocije straha i negativnih misli, strijepnja, bijes i frustracije koče funkcionisanje imunog sistema. Starijoj djeci treba uzrok stresne situacije objasniti na prihvatljiv i razumljiv način, uključiti se u njihove obaveze i igrati se sa njima. Treba poštovati igru djeteta“, ističe doktorica.
Dodaje da predškolska, mlađa djeca traže više maženja i razmjene emocija.
„Neka vam djeca sjede u krilu, čitajte im slikovnice i aktivno se uključite u sadržaj, a ponekad i kreirajte sadržaj u skladu sa djetetovim osjećanjima. Dokazano je da pozitivni signali šale, smijeha, ljubavi i dodira podstiču najintenzivnije lučenje hormona sreće, endorfin, serotonin, oksitocin, dopamin i D vitamin. Ti hormoni sreće stimulišu imune ćelije na pojačan rad, preko receptora koji se nalaze na membrani imunih stanica. Molim vas, pronađite snagu u sebi i smijte se sa djecom. Čuveni dječiji onkolog Peč Adams uveo je smijeh kao terapijsku metodu u liječenju djece oboljele od leukemije. Glumio je klovna sa crvenim nosem i nasmijavao djecu i ta djeca su pokazivala bolje rezultate u liječnju. Odavno se zna da je mozak dirigent našeg fizičkog, a naročito emocionalnog i umnog zdravlja“, kaže dr Škorić Kovačić i dodaje da „iz glave sve dolazi“, kao i da um i emociju treba njegovati.
„Sjetimo se izreke ‘u zdravom tijelu, zdrav duh’, a danas se kaže ‘u zdravom duhu, zdravo tijelo’. Kao što sam rekla, roditeljstvo je nepresušni izvor sreće. Vjerujem da ćete skupiti snagu i podariti svojim mališanima lijepo i sretno djetinjstvo i u ovim teškim okolnostima“, kaže u razgovoru za BUKU dr Zdenka Škorić-Kovačić.
