A kakvo nam je stanje u društvu, kuda nas vodi politika, šta od prošlih i iz prošlosti trebamo, a ne učimo, gdje smo na svjetskoj mapi i šta ćemo kad još sposobnih odseli u uređenije zemlje, danas smo u emisiji „Dobar dan BiH“ pitali Mirka Pejanovića, profesora emeritusa Univerziteta u Sarajevu, redovnog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.
Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine prošle godine je imala niz aktivnosti od nacionalnog značaja. Među njima su i konferencije, okrugli stolovi i zbornici posvećeni prvom i drugom zasjedanju ZAVNOBIH-a.
- Po prvi put je u okviru Akademije osnovana konferencija o očuvanju ideje i principa ZAVNOBiH -a, a rezultat je zbornik, koji sadži bitne značajke. Danas imamo državu BiH, ne bi se moglo doći do BiH kao republike, niti do referenduma do nezavisnosti i suverenosti BiH, da nije bilo temelja ZAVNOBiH -a.
Za ovu godinu planiran je i treći skup, u Sarajevu, a povodom trećeg zasjedanja ZAVNOBIH-a. Time se priča zaokružuje, a u toj priči je nemoguće zaobići imena Rodoljuba Čolakovića, Hamdije Ćemerlića i drugih velikana.
- Ove godine je planirano održavanje okruglog stola, o zasjedanju ZVNOBiH -a koje se dogodilo u Sarajevu. Na prvom zasjedanju su nastale osnove, temlji, na drugom Narodna skupština, i ostalo je još da se formira vlada, a to je urađeno na trećem zasjedanju, kada je izabran za predsjednika Radoljub Čolaković, dok je Ćemerlić dao veliki doprinos izradi prvog Ustava BiH. On je bio veliki partiota, i antifašista – pojašnjava Pejanović.
Ustavne promjene su tema koju je posljednjih dana aktualizirala izjava Visokog predstavnika u našoj zemlji o tome da do promejene Dejtona mora doći. S druge strane, govori se o izmjenama izbornog zakona, a i tome da se on mora mijenjati, saglasni su svi politički akteri u našoj zemlji, iako imaju različite predstave o tome u kojem pravcu ga mijenjati. Na pitanje, da li je izmjena izbornog zakona kod nas moguća bez izmjene Ustava, ako imamo u vidu da bi u Zakon morale biti uvrštene i presude Suda za ljudska prava u Strazburu, Koji su nam tu prioriteti, odgovara:
- Znate šta priča o promjeni ustava BiH, koji je ustanovljen u dejtonskom sporazumu kao Aneks 4, predviđa odredbe da se Ustav može mijenjati unutar Parlamenta BiH, kada se dobije većina, i sada se te ideje zanavljaju. Realno je očekivati da pod uticajem EU, SAD -a i drugih zemalja dođe do primjene Presude Evropskog suda za ljudska prava u presudi Sejdić i Finci, i vjerovatno je to prvo pitanje koje će doći na Dnevni red. U okviru onoga što se očekuje da dobije status člana EU, to treba očekivati. Druge incijative na promjenu Ustava još ne mogu naići na realno tlo, ono šo bi moglo biti izvjesnije za promjene je ona faza kada BiH ušla u fazu pregovaračkih ugovora. Jedna od odredbi je Europska klauzula, to su sve zemlje morale uraditi.
Kod nas je moguće da vlade čekamo po godinu i duže nakon izbora, na određenim nivoima kao što je federalni ili naprimjer u livanjskom kantonu, vlast još nije kompletirana, s druge strane u Mostaru nema ni izbora. Po Pejanovićevom mišljenju rješenja su:
- To pitanje je direktno vezano za Izborni zakon, koji predviđa u kom roku se uspostavlja izvršna vlast, a ako se u tom roku ne uradi onda slijede vanredni izbori, a kod nas toga nema. Vi ste spomenuli Livno i Mostar, a evo i u Federaciji je slična situacija, ne znamo kada će vlast biti uspostavljena. Naš Izborni zakon je izvan svakog principa demokratije. Politička trgovina postoji u bih, i prenosi se na sve oblasti društva, a to se mora zaustaviti – pojasnio je Pejanović.
Video pogledajte OVDJE.
