PESIMISTIČNE PROGNOZE: KORONA JE DOBILA RAKETNO GORIVO, POSTALA JE JOŠ GORA

Ako želite izbjeći dugotrajni lockdown, odmah morate uvesti još strože mjere, upozorava njemačka virologinja Melanie Brinkmann.

Britanski soj se širi brzo, korona će nas mučiti i u 2022. Brinkmann je članica savjetničkog tima Angele Merkel za borbu protiv pandemije, a sutra najveća evropska ekonomija odlučuje što će nakon 15. februara kad ističe važenje posljednje odluke o lockdownu. Mnogi su očekivali da će se ići u ukidanje lockdowna jer Njemačka ima sjajan pad broja novozaraženih. No, virus ima drugu logiku.

U Evropi je na djelu britanski soj koronavirusa, puno zarazniji od starog. Još se ne zna je li britanski soj zarazniji 30 ili 50 posto, kaže njemačka virologinja.

  • Ali, čak i sa samo 30 posto, imamo zapravo potpuno novu pandemiju. Nova pandemija takoreći se zagrijava u pozadini, a da je još nismo uspjeli jasno vidjeti. S njom se nećemo moći nositi s mjerama koje su sada na snazi. Ponovo će brojke rasti eksponencijalno pa ćemo morati još rigoroznije sprečavati kontakte. Pitanje je samo hoćemo li to učiniti jednom, odlučno i dosljedno, ili ćemo ući u kratko otvaranje, kao uvod u novo dugo zatvaranje, tumači Melanie Brinkmann u intervjuu u posljednjem broju njemačkog Der Spiegela.

Drugim riječima, savjetnica Angele Merkel zalaže se za to da se odmah proglasi potpuni karantin, sveobuhvatan i kratak. Ako se to ne učini, ako se bude oklijevalo, britanski soj natjerat će nas u dugotrajni neželjeni lockdown. I to ne samo Njemačku jer se britanski soj (i drugi sojevi) širi Evropom.

Melanie Brinkmann predstavnica je inicijative No Covid, koju ne treba brkati sa Zero Covid. Na posljednjem sastanku njemačke kancelarke Angele Merkel sa 16 premijera saveznih pokrajina 18. januara predstavila im je strateški dokument inicijative No Covid. Riječ je o skupini 13 naučnika iz više disciplina koji ne vjeruju da se može živjeti s virusom. Nije dovoljno spustiti broj novozaraženih ispod 50 na 100.000 stanovnika u sedam dana.

To bi bilo kobno jer bi brojke odmah porasle, a to bi nas ustvari natjeralo u neku vrstu trajnog lockdowna s kratkim pauzama za predah, što bi se proteglo i na 2022. godinu, upozorava Melanie Brinkmann. Alternativa je strogi i kratki lockdown.

Naučnici iz inicijative No Covid predlažu “dosljednu primjenu strategije izbjegavanja kontakata” kako bi se brojke vrlo brzo smanjile, na manje od deset u sedam dana. Tada bi epidemiolozi mogli zaista opet pratiti lance zaraze i svi bismo se mogli vratiti svojim životima, barem onako kako smo to mogli u ljeto prošle godine, tumači Brinkmann. Sa sadašnjim polovičnim mjerama treba prestati, poručuje ona.

U pitanju je samo nekoliko sedmica prije nego što se visokozarazni soj proširi Njemačkom, upozorila je kancelarku i premijere pokrajina.

  • To sam jasno rekla: mutanti iz Velike Britanije i drugi će nas pregaziti, virus je dobio raketni pogon. Sad je pitanje možemo li dobiti na vremenu, možemo li zaustaviti trijumfalno napredovanje novih sojeva? (…) Objasnila sam da je svejedno imamo li sada 0,5 ili 1,5 posto: dogodit će se kao u Engleskoj, sojevi će prevladati. To je zakon prirode, ističe njemačka virologinja Melanie Brinkmann.

No Covid inicijativa razlikuje se od inicijative Zero Covid.

  • Zajedničko nam je sa Zero Covid samo to da želimo ići prema nuli. Potpisnici kampanje Zero Covid su građani iz svih slojeva društva koji su zainteresirani za stvaranje boljeg svijeta. Primjera radi, žele potpuno paralizirati ekonomiju. To je tačno ono što mi ni u kojem slučaju ne želimo, šteta bi bila prevelika. Mi smo grupa naučnika koji iznose koncept zasnovan na dokazima kako bi bilo moguće upravljati pandemijom bez tako drastičnih rezova, objašnjava Melanie Brinkmann.

Inicijativa No Covid traži strogi šestosedmični lockdown. Riječ je više o dosljednom provođenju dosadašnjih mjera, nego o nametanju novih, kaže Brinkmann. Škole treba zadržati zatvorene, možda čak ponovno zatvoriti granice.

No, ima naučnika koji zastupaju druge teze, na primjer da je dovoljno bolje zaštititi žarišta poput staračkih domova kako bi se ostali mogli vratiti normalnom životu. Melanie Brinkmann takve naziva “smirivačima”. Oni obično imaju prednost jer govore ono što bi mnogi željeli čuti: situacija nije tako loša, sve će biti u redu.

  • Ja sam, s druge strane, nositeljica loših vijesti: neće biti dovoljno samo zaštititi domove penzionera. Pandemijom ćemo se baviti i 2022. godine. To nitko ne voli čuti, kaže Melanie Brinkmann.

Nauka nema jedinstven stav jer pandemija bjesni i sve se još jako mijenja, no njemačku virologinju ljuti što se stvara dojam kao da je podjela pola-pola: kao da polovinu naučnika čine oni koje zovu paničarima, a drugu polovicu predstavljala bi grupa koja u Hrvatskoj od početka oktobra trubi da smo dosegnuli vrhunac pandemije i da su mjere nepotrebne, a lockdown bez efekta.

  • To nije istina, naš rad, u kojem pozivamo na panevropsku strategiju za suzbijanje virusa, potpisalo je više od 1.000 naučnika. Prevladava stajalište da se mora postupati dosljedno. Suprotan stav zastupa stroga manjina. No, neki političari to doživljavaju kao da su jedni dovoljno dobri kao drugi, zamjera virologinja.

Ona smatra da nema druge nego brzi lockdown. A vakcinacija, zar nam ona ne može pomoći u borbi protiv novog soja?

  • Ova je utrka davno izgubljena, kaže Brinkmann.
  • Vakcina se proizvodi, ali trebat će vremena da ga svi dobiju. Vakcinacija nas neće izvući iz pandemije dok ne popusti u cijelom svijetu. Koronom ćemo se i dalje baviti 2022., a vjerovatno i poslije.

Očekuje da će se najkasnije do Uskrsa vakcinisati oni stariji od 80 godina. Zahtjevi za ublažavanje mjera vjerojatno će biti toliko jaki da će dovesti možda do ponovnog otvaranja.

  • A onda će virus poharati mlađe, još nevakcinisane dobne kategorije koje nemaju imunitet, i to snagom koju ne možete niti zamisliti. Jer su sojevi koronavirusa još zarazniji, s rizikom da vakcine na njih slabije djeluju. Tada ćemo krenuti ispočetka.

Nijemci su obećali da će do kraja septembra svaki odrasli građanin imati mogućnost vakcinisanja. Ako sve bude išlo kako treba, dotad bi mogla biti vakcinisana polovina populacije. No, procjena je da britanski soj ima reprodukcijsku stopu od 4,5, toliko zaražena osoba zarazi drugih ako ne postoje mjere.

“Imunitet krda” u toj bi situaciji zahtijevao procijepljenost veću od 80 posto, a dotad neće biti toliko vakcina na raspolaganju. A još niti jedno nije odobreno za djecu i adolescente.

Virologinja Melanie Brinkmann smatra da je Njemačka barem dvije sedmice prekasno ušla u lockdown početkom novembra. Političari su oklijevali, kao što oklijevaju sada, iako su im naučnici jasno rekli kakvu opasnost nose novi sojevi. Brinkmann smatra da je pogrešno najavljivati otvaranje ako broj novozaraženih padne ispod 50 na 100.000 u sedam dana, kako se to dugo ponavljalo.

  • Sve što trebamo učiniti jest pogledati druge zemlje koje su se otvorile s incidencijom oko 50 – i brojke su se odmah povećale.

Primjer je Irska koja je prva u EU uvela lockdown, sjajno suzbila pandemiju u roku od nekoliko sedmica te otvorila trgovine i pubove uoči Božića. Vrlo brzo su brojke ponovno otišle u nebo. Tako će se dogoditi i u Njemačkoj ako političari podlegnu pritisku i odustanu od lockdowna. Naučnici iz inicijative No Covid izračunali su da bi u roku od godinu dana umrlo 180.000 Nijemaca mlađih od 60 godina.

Ako prihvate preporuke inicijative No Covid, epidemiju bi se moglo srezati već do Uskrsa, obećava Brinkmann. Dosta je šest sedmica dosljednog lockdowna, a alternativa je više mjeseci mrcvarenja, uz stotine hiljada mrtvih.

  • Što kasnije krenete prema nuli, imat ćete to više smrtnih slučajeva, i to je veća ekonomska, socijalna i zdravstvena šteta. I duže traje, upozorava njemačka virologinja, prenosi Jutarnji list.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

MRŠANJE NAKON TRUDNOĆE: OVO JE NAJEFIKASNIJI NAČIN

0
Ovisno o tome koliko ste kilograma imali prije trudnoće i koliko ste kilograma dobili za vrijeme trudnoće, ovisit će i koliko će vremena biti potrebno da se riješite viška kilograma.