PEŠTEK, PINEZIĆ I RIHELJ ZA HAYAT: TURIZAM JE ZAPAO U EKONOMSKU DEPRESIJU, OVU GODINU MOŽEMO SMATRATI PROPALOM

Vani vrijeme sve ljepše, u našoj zemlji, u regiji, ali i u svijetu mjere zabrana su sve blaže. Prošle godine u ovo doba, ljudi su uglavnom uveliko planirali godišnje odmore. Ove godine drugačija priča – ljudi se pitaju kad će uopće moći nastaviti s ubičajenim životm, brinu za zdravlje, radna mjesta, egzistenciju. Putovanja su većini pri dnu liste prioriteta – a turizam trpi nesagledive posljedice.

Hayat

Piše: Edina Bakić

Industrija turizma je suočena sa krizom koja je u kratkom roku dovela do velikih ekonomskih i društvenih posljedica. U manje od osam sedmica 83 posto svjetskih destinacija je uvelo mjere ograničenja putovanja. Prema procjenama Svjetske turističke organizacije pad turističkih dolazaka na globalnom nivou će biti između 20 posto i 30 posto, odnosno između 290 i 440 miliona dolazaka, ali se može očekivati da će pad biti i veći.

 Krizu treba posmatrati i kao izazov. Pored potrebe za uključenjem javnog sektora u očuvanje ekonomskih aktivnosti i radnih mjesta, nužnim se čini i zahtjev za drugačijim promišljanjem i promjenom postojećih poslovnih modela u cilju oporavka i dugoročnog uspjeha turističkih biznisa, navedeno je u najavi  za Regionalni webinar „Turizam – novi početak“ koji je održan danas u Sarajevu u organizaciji poslovne akademije Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i okupio ugledne stručnjake, paneliste iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Slovenije. Danas sa nama u studiju emisije „Dobar dan BIH“ bili su Almir Peštek profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, a na skayp vezi Nedo Pinezić, savjetnika za porodični turizam i utemeljitelj Hrvatske udruge za porodični smještaj pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i Goran Rihelj, osnivač turističkog portala Hrturizam.hr.

Hayat
  • Nehumani turizam je jedna vrsta terapije, a ruralni turizam ima prednost nad urbanim. Masovni aspekt turizma ne dolazi u obzir, onda je tu dosta pitanja kako će se ponašati ljudi, da li će poštovati naredbe
  • Naši ljudi ne prihvaćaju dispilinu i bojim se da ćemo imati problema. Pokušavamo dogovoriti modalitete – kazao je Rihelj.

Profesore Peštek, pokrovitelj događaja je Turistička zajednica Kantona Sarajevo. U kakvom je stanju turizam u Kantonu Sarajevo i da li imate podatke eventualno za cijelu Bosnu i Hercegovinu? Koliko je koronavirus, mjere preduzete zbog suzbijanja virusa, uticao na turizam? Koliki su gubici u poslovanju, ali i u zapsolenju? Koliko je ljudi izgubilo posao?

  • Tačne podatke nemamo… Imali smo istraživanje u martu i vidjeli smo da je turistički sektor u velikoj krizi. Važno je istaknuti da su dosta rezervacija otkazane, i 90 posto firmi imaju resurse za normalno djelovanje još tri mjeseca. KS uživa prednost glavnog grada i to omogućava da se aktivnije razvija nego u drugim mjestima u zemlji. Ovu godinu možemo smatrati propalom, i još ne znamo kada će sve ovo proći. Kada bi kriza stala danas pozitivne efekte možemo očekivati tek 2022. godine. Prema svim najavama nas očekuje ekonomska depresija, a to ne bi bilo dobro ni zakoga. Trebalo bi reagovati, ali reakcije javnog sektora u BiH su jako spore.
Hayat

Spominjete mjere, da li postoje u našoj zemlji?

  • Dosta je toga najavljeno, ali nismo puno toga uradili. Trebamo tražiti rješenja i brže reagovati. Na naplatu nam dolaze problemi koje smo naslijedili od prije nekoliko decenija. Nemamo jasno definisane strategije. Sada smo u fazi reseta, ali trebamo da uđemo u fazu ponovnog promišljanja. Sve ono što smo dosada radili bilo je uslovno dobro, ali sa društvenog aspekta nije bilo dobro. Webinar je održan kako bi pričali o tome šta se radilo, i šta bi trebalo raditi. Sada je vrijeme da razmislimo, i zapitamo se kakav turizam želimo i u budućnosti. Turizam mora biti održivi turizam. S druge strane moramo razvijati oblike turizmna koji su zanemareni kao pšto je ruralni. Taj turizam će biti jedan od oslonaca razvoja.

Gospodine Rihelj šta je s mjerama u Hrvatskoj?

  • Dražava je donijela neke kratkoročne mjere. U konačnici o turizmu možemo pričati tek od naredne godine ako se ova situacija smiri. Države će razmišljati o nekom  resetu, a možda je najbolje da napravimo reset cijele države.
Hayat

Gospodine Pineziću, šta će biti sa cijenama? Da li će Hrvatska sniziti cijene ove godine za turiste ili ipak možemo očekivati povećanje? Da li ste upooznati sa ovim?

  • Tržište trenutno ne postoji, i ono je srušeno. Kada se pokrene cijene će se mjeriti prema više formi, i u konačnici rezultat će biti smanjenje cijena, a nikako povećanje.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.