Odgovoran je za pomoć u preko 300 procesa u tijelu. Magnezij pomaže mišićima i živcima da rade učinkovito, pomaže u regulaciji nivoa šećera u krvi, pomaže u održavanju jakih kostiju i stabilnom radu srca. Osim toga, poznat je po tome što djeluje umirujuće i opuštajuće na sve tjelesne sisteme.
Zato nije neobično što počinjemo osjećati posljedice kada našem organizmu nedostaje magnezija. Ovo su neke od njih.
1. Glavobolja i migrena
Ako patite od hronične glavobolje ili migrene, razlog za to možda se krije u niskom nivou magnezija u tijelu. Istraživanja su pokazala da ljudi koji obolijevaju od migrene imaju tendenciju nižeg nivoa magnezija u tijelu. Smatra se da niska razina magnezija pridonosi glavoboljama i migrenama zbog svoje uloge u podršci zdravoj neurološkoj funkciji i stvaranju neurotransmitera.
Američka zaklada za migrenu predlaže uzimanje dodatka magnezijevog oksida u količini 400-500 miligrama (mg) dnevno kako bi se spriječile migrene. Također su došli do saznanja ja uzimanje magnezija pomaže u smanjenju (pred)menstrualnih glavobolja koje se javljaju kod velikog broja žena.
2. Neuredna probava
Mučite li se s neurednom probavom tj. višednevnom konstipacijom, velike su šanse da vam nedostaje magnezija. Naime, magnezij ima višestruku ulogu u našoj probavi. Pomažući uvlačenju vode u crijeva, magnezij pomaže održavanju stolice mekom za učinkovitije uklanjanje. Također, pomaže i u održavanju kontrakcija mišića crijeva.
Osim što će do neuredne probave doći zbog nedostatka magnezija, u tome veliku ulogu igraju i hronični stres, unošenje previše kofeina i šećera, a sve to iscrpljuje već ionako nisku razinu magnezija u organizmu.
3. Grčevi u mišićima
Zbog važne uloge koju ima u podršci vašim mišićima, nedostatak magnezija može dovesti do bolnih grčeva u mišićima, i to najčešće u donjem dijelu nogu te u stopalima. Mišići se stežu i opuštaju, a bez dovoljne količine magnezija, ove kontrakcije i opuštanja mogu postati teške i nekoordinirane.
Istraživanje provedeno 1996, kojim se i došlo do ovih saznanja, uvelo je u medicinu ispitivanje količine magnezija kod svakog pacijenta koji ima trajne ili jake bolove u mišićima.
4. Stres i anksioznost
Zbog svoje važne uloge u stvaranju neurotransmitera, niska razina magnezija može ostaviti osjećaj tjeskobe, stresa i razdražljivosti. Neurotransmiteri su hemijski spojevi koje se nalaze u mozgu i pomažu živcima da međusobno komuniciraju pa je anksioznost jedan od najvećih simptoma nedostatka magnezija.
Oni pomažu našem tijelu da regulira različita ponašanja, poput spavanja, obrazaca razmišljanja, raspoloženja i još mnogo toga. Nedostatak magnezija može rezultirati različitim poremećajima raspoloženja, uključujući anksioznost, depresiju, razdražljivost i zbunjenost. Upravo je zato važno ispitati i te vrijednosti kada kod sebe uočimo simptome anksioznosti ili depresije.
5. Nesanica
Ako vam besane noći nisu nepoznanica, odgovor možda leži u magneziju. Neurotransmiter gama-amino-maslačna kiselina (GABA) igra ulogu u pomaganju tijelu da se opusti. GABA je neurotransmiter odgovoran za smirivanje nervne aktivnosti, a magnezij igra važnu ulogu u stvaranju GABA-e u mozgu.
Nizak nivo magnezija može dovesti do niske proizvodnje GABA-e, a samim time i do nesanice. U još težim slučajevima nego u ovih pet navedenih može doći do mnogo ozbiljnije hipomagnezijemije, kada je koncentracija magnezija u krvi ispod 1,6 miliekvivalenata (mEq) na litru krvi. Prvi znakovi toga su povraćanje, mučnina, pospanost i tremor.
