PETER MAAS: ČESTITAM NOBELOVOM KOMITETU, DALI STE NAGRADU ZAGOVORNIKU GENOCIDA

Američki novinar Peter Maas među prvima je dobio pristup koncentracionim logorima oko Prijedora 1992. godine.

Ilustracija

Sa kolegama Royom Gutmanom, te Edom Vulliamyom, te još nekoliko inostranih snimatelja, objavio je prva svjedočenja i slike logoraša iz tih logora.

Boravio je u Sarajevu pod opsadom, obilazio je linije fronta, bio u srednjoj Bosni na samom početku sukoba Armije BiH i HVO, pratio stanje u Banjaluci uoči miniranja Ferhadije. Sva ta iskustva je krunisao svojom knjigom naslova “Love Thy Neighbor”, odnosno Ljubi Bližnjeg Svoga, objavljenoj u SAD-u 1996. godine, nakon čega je i njen prijevod stigao u BiH.

Povodom dodjeljivanja Nobelove nagrade za književnost austrijskom piscuPeteru Handkeu Mas je objavio tekst na portalu Incercept, kojega u cjelosti prenosimo.

Arhiv

Štokholm je više od 1.500 milja od Sarajeva, a rat u Bosni zaustavljen je 1995., pa je i punno vremena i razdaljine između Šveđana koji su upravo birali dobitnika Nobelove nagrade za književnost i gadnog rata koji se dogodio u srcu Balkana. Ali, to nije izgovor za odluku da Nobel za 2019. godinu bude dodijeljen Peteru Handkeu, koji negira da su Srbi dobro počinili dobro dokumentovani genocid nad muslimanima u Bosni.

Zbunjujuća vremena

Živimo u zbunjujućim vremenima u kojima je američki predsjednik vidio „vrlo fine ljude“ među neonacistima koji su marširali u Charlottesvilleu, a imamo televizijsku mrežu koja „trguje“ rasizmom i teorijama zavjere. Naš se svijet opisuje na prevarantski način i povijest se preispituje kako bi odgovarala tim iskrivljenim narativima. Posljednje što nam treba i posljednje što bih očekivao da će se intelektualna čast jednako važna kao Nobelova dodijeliti piscu koji utjelovljuje glavne intelektualne bolesti naše ere. A sjetimo se da Nobelov izbor dolazi u trenutku kada nasilni nadmoćnici izdvajaju Srbe iz 1990-ih kao herojske avatare onoga što u našem svijetu treba učiniti. Zato je glupo što je Nobelov odbor iskoristio ovaj trenutak da oda počast austrijskom piscu koji brani ove ratne zločince.

O čemu su razmišljali?

Iskreno ne znam odakle da počnem. No, za početak, ne tvrdim da ne bismo trebali čitati književno djelo Petera Handkea. Moj prigovor nije verzija stoljetnog pitanja treba li slušati Richarda Wagnera. Samo naprijed, slušajmo Vagnera. Samo naprijed, pročitajte Handkea. Moja poruka je: jedno je čitati ga, sasvim je drugo dodijeliti mu nagradu koja daje ogroman legitimitet svom njegovom djelovanju, a ne samo romanima i dramama.

Handkeovo najpoznatije političko krivično djelo bilo je prisustvovanje sahrani srpskog moćnika Slobodana Miloševića, koji je umro u zatvoru čekajući suđenje za genocid i ratne zločine. Handke je posjetio Miloševića u pritvoru u Hagu, zatim je govorio ode na njegoj sahrani u Požarevcu 2006. Bilo je to nakon što je Handke godinama pisao da su Srbi pogrešno shvaćeni i da im je nepravedno dat lavovski dio krivice za krvoproliće koji se dogodio za vrijeme raspada bivše Jugoslavije.

Arhiv

Polemika oko dodojele Nobelove nagrade Hankeu vrti se oko onoga što je napisao u nizu eseja iz 1996. godine, koji su sakupljeni u kratkoj knjizi pod nazivom „Putovanje rijekama: Pravda za Srbiju.“ (preveden kao putopisni esej “Zimsko putovanje do reijka Dunava, Save, Morave i Drine ili Pravda za Srbiju”, op. prev.).Njegova knjiga, zasnovana na kratkom putovanju Srbijom, kako se požalio medijima „neumoljivo prikazuju Srbe kao zle“, a Handke se pretvarao da se distancira od srpskog lidera, pišući: „Ja sam sa srpskim narodom, a ne sa Miloševićem“. To se pokazalo čudnim.

Izjednačavanje zločina

Pa u što Handke stvarno vjeruje, i je li to tako strašno? Handke je svoje stavove pretočio u članak koji je napisao za francuski list „Liberation“ nakon što su se pojavili njegovi eseji iz 1996. godine. Članak nije izazvao veliku pažnju. Na primjer, napisao je da je pogrešno govoriti o „koncentracionim logorima“ u Bosni.

  • Tačno, postojali su nepodnošljivi kampovi između 1992. i 1995. na teritorijama jugoslovenskih republika, posebno u Bosni. Ali, prestanimo automatski povezivati te logore sa Srbima u Bosni. Bilo je i hrvatskih logora i muslimanskih logora, a zločini počinjeni tu i tamo su i bit će suđeni u Hagu – napisao je Handke.

Dozvolite mi da vam kažem nešto o srpskim logorima u Bosni koje Handke nikada nije posjetio nije tokom rata. Bili su koncentracioni logori. Posjetio sam ih tokom rata, kao reporter Washington Posta. Razgovarao sam sa zatvorenicima unutar logora i sa preživjelima. Haški tribunal za ratne zločine osudio je Srbe na dugotrajne zatvorske kazne zbog tamošnjih zločina.

Dozvolite da vam kažem još nešto o Bosni: Muslimani nisu imali slične logore, gdje su dovedene, mučene i ubijane hiljade zarobljenika. Stav koji Handke zauzima – svi su to radili – je izmicanje, koje bi bilo smiješno da nije bilo tako zlo. Da li su neke zločine počinile muslimanske trupe? Da! Ali izjednačavanje malog broja slučajnih zločina sa sistemskim i masovnim brojem transparentan je oblik obmane i otklona. To je ono što apologeti rade.

Handke, koji živi u Francuskoj, produbljuje tu obmanu u svom članku za Liberation. Kada piše o Srebrenici, gdje su srpske snage pogubile nekoliko hiljada muslimana nakon što su zauzele enklavu, on dopušta da je se tamo dogodi grozan pokolj, ali on se brzo predomišlja i govori da mi trebamo „čuti i one koji su preživjeli masakr koje su muslimani učinili u brojnim srpskim selima oko Srebrenice“ . “To sve strane rade “, kaže i ne priznaje da su bosanski rat započeli Srbi i Milošević. .

Pisac David Rieff, koji je također izvještavao iz BiH, kad je pročitao „Putovanje rijekama“ rekao je da Handke ne zna o čemu govori, da je došao u Srbiju ne znajući ništa o njenoj komplikovanoj politici i, sudeći po knjizi, nije više znao.

Puno je nagrađivanih pisaca koji imaju glupe ideje o politici i političarima i koji povremeno pišu loše knjige. Ali to ih ne diskvalificira za Nobelovu nagradu ili ručak sa tri martinija sa urednicima izidavačkih kuća. Ali, o tome ovdje nije riječ. Mi govorimo o negiranju genocida, okretanju povijesti za 360 stepeni, o pretvaranju zločinaca u heroje, a žrtvi u zlikovce. A ta izokrenuta povijest, o tome da su kršćani ubijali muslimane zbog navodne obrane njihove kulture, važna je u ovo vrijeme kada je ojačana diskriminacija muslimana i drugih manjina u Americi i zapadnoj Europi.

Izgovori i odgovori koji Švedska akademija nudi nakon dodjele nagrade su ispod svakog nivoa. Suočen sa prvim reakcijama na izbor stalni tajnik Akademije Mats Malm rekao je New York Timesu da je Handke izabran prema literarnoj i estetskoj vrijednosti.

  • Nije u mandatu Akademije da uspostavlja ravnotežu između književnosti i političkih razloga – rekao je Malm.

To nije zasad poput izgovora Ellen Degeneres, koja lijepo govori o Georgeu W. Bushu jer („nema veze sa stotinama hiljada ubijenih kao rezultat njegove odluke o invaziji na Irak”). Naš je svijet politički svijet. Zato ljudi koji imaju moć i utjecaj imaju posebnu odgovornost.

Ako je Stokholm daleko od BiH nije od Norveške, gdje je erorista Anders Breivik 2011. godine ubio 77 ljudi, uglavnom djece u ljetnom kampu. Breivik je bio opsjednut Balkanom i napisao je manifest od 1.500 stranica, u kojem je hvalio srpske ultranacionaliste, koji su bili Miloševićeve marionete. Zato insistiranje na odbrani Srba, koji su divljali BiH nije u našoj današnjoj kulturi bezazlen čin neznanja s kojim se Odbor za dodjelu nagrada nema odgovornost boriti. Genocidni sentiment hrani se talasom nasilja koji nas pogađa.

Baš kako i treba!

Peter Handke ima pravo vjerovati u što želi. Može lagati i analizirati koliko god želi. To je njegovo pravo. Ali jednostavno ne mogu vjerovati da je Švedska akademija uradila ono što je učinila. Njihova neodgovorna odluka evocira ideju da kapitalisti prodaju konopac na koji će ih objesiti. Esteti iz Nobelovog komiteta napravili su izbor koji će uništiti njihovu nagradu, baš kako i treba.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.