PETRITSCH: NE VIDIM SVJETLO NA KRAJU TUNELA NA BALKANU

Siguran sam da će normalizacija odnosa na kraju podrazumijevati neku vrstu priznanja Kosova od strane Srbije, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Wolfgang Petritsch, bivši izaslanik EU za Kosovo i visoki predstavnik za BiH.

Petritsch ističe da je EU opreznija oko kosovskog pitanja te da rješenje “nije iza ćoška”.

  • Za mene je u ovom trenutku veoma važno pitanje šta EU može da uradi ne samo kada je riječ o Srbiji, da omogući zemljama regije pristup evropskim programima koji su do sada bili rezervisani samo za države članice. To bi bilo pomoćno sredstvo za postepeno vezivanje, korak po korak, Zapadnog Balkana za EU. Čekanje i odlaganje zato što Francuska i Holandija ne žele skoro proširenje – jeste najgora strategija jer ide u prilog Rusiji i Kini – smatra Petritsch.

Kaže i kako je iznenađen potezom Njemačke da predloži Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika u BiH, jer je, prema njegovim riječima, Ured visokog predstavnika sada dio problema, a ne rješenja, “pošto se radi o postratnoj instituciji koju je Rusija često zloupotrebljavala koristeći veto”.

  • Naravno, treba da ozbiljno prihvatimo inicijativu Berlina i vidimo šta se može postići – ističe Petritsch.

Tvrdi da nema načina da se vratimo na prijašnje stanje jer je situacija sada potpuno drugačija, te da će EU morati da promijeni svoju strategiju i ne fokusira se na promjene Ustava BiH, što je uzaludno, već na suštinska pitanja kao što je sveopšta korupcija u zemlji.

  • Nažalost, na Balkanu i dalje preovladava postratni mentalitet. Uzroci rata nisu otklonjeni i transformisani u neku vrstu kohabitacije i prihvatanja države BiH. Ne postoji transformativni trenutak, potencijal na Zapadnom Balkanu, kao što je to bio slučaj u Zapadnoj Evropi u vrijeme Maršalovog plana – govori Petritsch.

Njemačka je sada, nastavlja, uzorna demokratija uprkos djelovanju ultradesničarske Alternative.

  • Austrija je potpuno drugačija zemlja nego što je bila prije 50 godina. Nažalost, Balkan još nije dostigao taj nivo. Zbog toga ne vidim svjetlo na kraju tunela – dodao je ovaj bivši austrijski diplomata koji je sada na čelu Maršalovog fonda u Beču.

Navodi kako u vidu treba imati sadašnju veoma složenu geopolitičku situaciju na Balkanu, te da EU i SAD treba da djeluju veoma pažljivo.

  •  EU mora da razmišlja strateški kada je riječ o pozitivnom i negativnom uticaju Rusije i Kine u ovoj regiji. To znači da treba da nastupa tako da umanji negativne efekte djelovanja ove dvije zemlje na Balkanu, a da istovremeno ne pravi prepreke za pozitivne aspekte akcija Moskve i Pekinga. To znači da će sve to trajati, odnosno da rješenje za pitanje Kosova i ulazak u EU ne čeka iza prvog ćoška – govori Petritsch.

Ističe i kako američki eksperti, poput Richarda Haassa, upozoravaju Evropljane da ne očekuju previše od Bidenove administracije s obzirom na razmjere domaćih problema. Najviše što EU može dobiti jeste podrška Washingtona za njene poteze i da je ne ometa, kao što je to bilo slučaj za vrijeme Trumpa.

  •  Međutim, Evropa će morati sama da se pozabavi malim, regionalnim problemima, kao što su na Balkanu, kako bi potom imala odriješene ruke da se pozabavi globalnim pitanjima – mišljenja je Petritsch.

Kada je riječ o njemačkoj inicijativi za BiH, kaže kako je bio iznenađen jer Valentin Inzko nije ostvario veliki pomak zbog veta Rusije u Vijeću sigurnosti. Stoga sada stižu protivrječni signali. S jedne strane, Angela Merkel nije tek tako predložila Schmidta na ovu poziciju.

  • Ako Njemačka bude insistirala na svom prijedlogu bez saglasnosti Rusije, time će se dramatično umanjiti legitimitet međunarodnog predstavnika – dodaje Petritsch.

OHR je dio problema, a ne rješenja

Naglašava kako ne vidi načina da Schmidt bude imenovan bez saglasnosti Rusije.

  • Nadam se da je Berlin to razjasnio sa Moskvom. U suprotnom, to će voditi daljem rascjepu Milorada Dodika sa ostatkom Bosne. Dodik već ne priznaje aktivnosti sadašnjeg visokog predstavnika. On nema formalnih razloga za to, ali u praksi čini. Ukoliko bi Schmidt bio imenovan uprkos vetu Rusije, onda bi legitimitet OHR-a bio u potpunosti dezavuisan – poručuje Petritsch.

Prema njegovim riječima, stari instrumenti, poput Ureda visokog predstavnika, više nisu djelotvorni. Nije riječ o greški samog Valentina Inzka zato što nema napretka u BiH. Naprotiv, radi se o nazadovanju. Rezultati sadašnjeg Ureda visokog predstavnika su slabiji nego bilo kojeg prethodnog.

  • Stoga su potrebni novi instrumenti sa novim pristupom, a to ne može biti Ured visokog predstavnika jer je to postratna institucija. Riječ je o mehanizmu uspostavljenom u vrijeme kada su odnosi sa Turskom i Rusijom bili veoma dobri. To znam iz ličnog iskustva kada mi je Turska pomogla o pitanjima vezanim za Bošnjake, a Rusija u slučaju Srba – rekao je Petritsch.

Potcrtava i da Rusija zloupotrebljava OHR, koji je sada dio problema, a ne rješenja.

  • Gospodin Schmidt bi trebalo da predoči plan jasne podjele rada između njegovog Ureda i misije Evropske unije u Sarajevu jer su ljudi često zbunjeni ko je za šta zadužen očekujući čuda od visokog predstavnika i, istovremeno, nisu impresionirani djelovanjem EU koja investira stotine miliona eura u BiH. Naravno, nužno je predočiti i izlaznu strategiju – kaže Petritsch.

Mišljenja je i da će EU morati da promijeni svoju strategiju i da se ne fokusira na promjene Ustava BiH, što je uzaludno, već na suštinska pitanja kao što je sveopšta korupcija u zemlji.

  • To znači da treba ponovo uvesti međunarodne pravnike u Bosnu koji su, nažalost, otišli za vrijeme mandata Valentina Inzka. Nije trebalo da im dopusti da odu na pritisak Milorada Dodika i Dragana Čovića. Prisjetite se da su ti međunarodni tužioci priveli Čovića pravdi, odnosno osuđen je na pet godina zatvora (2006.) ali se od toga kasnije odustalo – konstatuje Petritsch.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE