PICULA: SCHMIDT MOŽE ZAUSTAVITI KLIZANJE BIH U HAOS

Europarlamentarci strahuju da će politika RS ugroziti stabilnost ne samo u Bosni i Hercegovini već na cijelom Zapadnom Balkanu.

Grupa zastupnika iz različitih stranaka, među kojima ste i Vi, uputila je jučer pismo šefu vanjske i sigurnosne politike Europske unije Josepu Borrellu i visokom predstavniku međunarodne zajednice u BiH, Christianu Schmidtu upozoravajući na ugroženost mira u Bosni i Hercegovini.

Gospodine Picula, i do sada je bilo političkih tenzija koje su proizvodili politički lideri, ali nikad se nije kao ovih dana govorilo o mogućnosti oružanih sukoba, ukoliko član državnog Predsjedništva Milorad Dodik ostvari namjeru izlaska entiteta Republika Srpska iz državnih tijela, uključujući Oružane snage, te formiranje oružanih snaga Republike Srpske. Koliko je ovo ozbiljna prijetnja miru u BiH i regionu?

Pismo koje ste naveli su potpisali gotovo svi proeuropski predstavnici političkih skupina koji djeluju u Europskom parlamentu. Mi dijelimo podršku BiH, ali jednako ono što nas povezuje je i velika zabrinutost situacijom koja se u Bosni i Hercegovini pogoršava. Bez obzira na naše postojeće razlike koje zadržavamo u EP-u, mi smo podijelili brigu oko situacije u BiH i želimo da je krajnje ozbiljno shvate oni koji mogu neposredno intervenirati, zato smo se i obratili visokom predstavniku za zajedničku sigurnosnu politiku Borrellu i visokom predstavniku Schmidtu. Izraz krajnje zabrinutosti, ne samo trenutnim stanjem već i hroničnom stagnacijom BiH, međutim, idućeg tjedna u NSRS-u se sprema usvajanje jednog seta zakona koji ne znači samo obično političko sučeljavanje, već vrlo ozbiljan izraz želje za razbijanjem Bosne i Hercegovine sa nesagledivim posljedicama. Ovo pismo je kolektivno upozorenje da se više ne smije taktizirati. Trebamo biti svjesni da Milorad Dodik godinama proizvodi izvanredna stanja i stalno ispituje granice mogućega, čini mi se do točke kada možemo utjecati i zato trebamo odlučno reagirati.

Granice se i danas pomjeraju. Na Jahorini se održava pokazna vježba u kojoj sudjeluju jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske i Žandarmerije. Predsjedavajući državnog Predsjedništva Željko Komšić je to nazvao provokacijom i s tim upoznao Gabriela Escobara. Dodik ne odustaje. Ko treba zaustaviti nelegitimno povlačenje iz institucija Bosne i Hercegovine?

Ovo je prava prilika institucijama Europske unije da reagiraju, ali i prilika da visoki predstavnik Schmidt odlučno reagira na početku mandata, a ne da čeka kraj mandata za takve poteze. On ima sve ovlasti, nadam se da će dobro razmotriti situaciju, on je taj koji bi mogao povući dobre poteze i zaustaviti klizanje zemlje u pravi kaos.

Gospodine Picula, koliko je važna uloga EUFOR-a kojem je produžen mandat? Današnju taktičku vježbu MUP-a RS-a na Jahorini nadgledao je helikopter EUFOR-a?

EUFOR ima svoju ulogu, njegova misija je da štiti integritet, između ostalog, i Bosne i Hercegovine. On ne smije stajati sa strane, ako se procijeni da su sigurnosne prilike u BiH narušene do te mjere, a EUFOR je izraz volje međunarodne zajednice da BiH funkcionira kao funkcionalna država, onda bi taj instrument trebao biti i upotrijebljen.

Koliko susjedna Srbija snosi odgovornost promocijom takozvanog srpskog sveta, koji je za mnoge asocijacija na stvaranje velike Srbije?

Ne bi bilo dobro da alternativa europskoj perspektivi, ne samo BiH nego i drugih država na Zapadnom Balkanu bude neki „srpski svet“ koji je politički koncept ideja i nažalost opipljivih projekata iz prošlog stoljeća, koji su i vojno i politički poraženi i njihovo podgrijavanje ne služi ničemu i nikome ne mogu donijeti dobro, najmanje samoj Srbiji.

U sjeni političkih tenzija su prijeko potrebne reforme ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u drugim državama regiona, prije svega, u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji u eurointegracijskom procesu. Da li ste zadovoljni ishodom nedavno održanog Summita Europske unije i Zapadnog Balkana?

Taj Summit smo ocijenili kao formalan, kao ritualno okupljanje lidera Zapadnog Balkana i lidera pojedinih zemalja članica EU, očekivali smo mnogo više. Trebamo biti otvoreni, nekog velikog apetita u Europskoj uniji za proširenje nema. Politika proširenja koja je jedna od najuspješnijih politika EU je usporena od trenutka kad je prije petnaestak godina primljeno deset novih članica, svaka nova politička kriza se odrazila na politiku proširenja. Od tada imamo stagnaciju u procesu. Jasno je o čemu se radi, kada se nakon teških pregovora uopće uspjela ubaciti riječ proširenje u završnu Deklaraciju.

Mora se priznati da unatoč svim unutarnjim problemima u zemljama Zapadnog Balkana vrlo je frustrirajuće ne znati vremenski okvir njihovog ulaska u Europsku uniju.

Da, stvara dodatnu frustraciju. Međutim, u proteklih deset godina vrlo malo je dobrih vijesti dolazilo iz zemalja Zapadnog Balkana. Nažalost, u ovom trenutku politički nemiri, različiti oblici sukobljavanja, polarizacija, stvarnost su u svih šest država Zapadnog Balkana i čini mi se da se tu dodiruju dvije vrste slabosti. Slabosti zemalja da iskorače i reformiraju se, sa slabošću EU koja ovog trenutka ne želi nove pridošlice jer je i sama suočena sa brojnim nefunkcionalnostima. Pogledajmo istini u oči, od zemalja kandidata se traži da ispune visoke standarde, a sa istim se muče i neke zemlje članice EU, pogotovo kada je riječ o vladavini prava, slobodi izražavanja ili borbi protiv korupcije. Neke od njih da su danas kandidati , teško da bi prošle.

Da li je europska perspektiva Zapadnog Balkana postala tek jedna obična floskula, što u krajnjem slučaju odgovara Rusiji, Kini i Turskoj za ostvarivanje svojih interesa?

Floskula sigurno nije, međutim, ona je ovog trenutka u stagnaciji, EU će vrlo brzo morati dati drugačiji odgovor. Poznato je da politika ne voli vakum, ukoliko apstinirate neke aktivnosti, dođe neko sa strane i popuni tu prazninu. U ovom slučaju to su geopolitički rivali Europske unije. Ovaj period neće predugo trajati, jer će EU zbog vlastitog interesa morati dati jasniju vremensku perspektivu članstva zemljama koje pregovaraju i one koje su potencijalni kandidati. Zapadni Balkan nije susjedstvo, on je unutarnje dvorište Unije.

Europska unija bi trebala voditi ambiciozniju vanjsku politiku, naravno u skladu sa svojim interesima i ciljevima. Šta je prioritetni interes Europske unije? Autonomija ili jak igrač na geopolitičkoj sceni? Može li EU postati geopolitička unija?

Dobro pitanje, često ga postavljam onima iz Europske komisije i Europskog vijeća. Komisija se deklarirala kao geopolitička, ali tu svoju snagu na globalnoj sceni treba prvo dokazati u svom neposrednom okruženju, a Zapadni Balkan je upravo to. Dok se 27 država ne dogovori oko fiksnih vanjskopolitičkih ciljeva koji bi se mogli realizirati, imaćemo situaciju u kojoj nas neće ozbiljno shvatati niti rivali, a niti partneri.

U tom kontekstu, da li je potrebno i da li je izvodljivo stvaranje europske vojske? O tome se govori.

Ovog trenutka se više govori o strateškoj autonomiji Europske unije. Nije riječ samo o sigurnosnim aspektima već i novim karakteristikama, o svim instrumentima, mislim, prije svega, na trgovinu, na razvojnu pomoć, kako bi Unija doista ostvarivala svoje strateške ciljeve u momentima kada ona to hoće i poduzimala autonomne operacije kada osjeti da su joj od koristi. Još uvijek je to koncept koji izaziva ozbiljne prijepore.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

PROMOVISANA KNJIGA ‘TRINAEST MLADOMUSLIMANSKIH ŠEHIDA’

0
U amfiteatru Metalurško - tehnološkog fakulteta Univerziteta u Zenici sinoć je održana promocija knjige "Trinaest mladomuslimanskih šehida", prof. dr. Ismeta Kasumagića.