PISAREVIĆ ZA HAYAT: AUTORSKA PRAVA SE KRŠE IZ MINUTE U MINUT

U današnjoj tematskoj emisiji posvećenoj pravima intelektualnog vlasništva, posebno smo govorili o autorskim pravima novinara.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Koliko su autorska prava novinara u Bosni i Hercegovini zaštićena, koliko se krše, kakvi su zakonski okviri, koliko smo daleko od Evropske unije? O ovim pitanjima razgovarali smo s našim gostima: Prof..dr. Iza Razija Mešević, profesorica na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i vodeće stručnjakinje u BiH iz domena Prava intelektualnog vlasništva, Ekrem Dupanović, glavni urednik „Media marketinga“ i novinarka Andrijana Pisarević.

Profesorice Mešević, sam pojam prava intelektualnog vlasništva ljudima nije naročito blizak. Možete li, kratko pojasniti šta su zapravo ova prava, šta podrazumijevaju?

  • Pa vrlo pojednostavljeno to su sva prava koja štite sve stvaralačke, intelektualne, umjetničke napore čovjeka. Štite sve te kategorije intelektualnog stvaralaštva, znači vrlo uprošteno. Intelektualno stvaralaštvo je vrlo širok pojam u okviru kojeg se nalazi nekoliko kategorija prava, pa imamo patentno pravo, žigovno pravo, pa zaštita web dizajna i tu nam je autorsko pravo kao jedan vrlo bitan segment intelektualnog vlasništva – kazala je na početku profesorica Mešević.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pisarević, vi ste mnogo istraživali i pisali o kršenju autorskih prava na domaćoj medijskoj sceni. Koliko je ono prisutno i koji su najčešći oblici kršenja ovih prava?

  • Pa možemo slobodno reći da se autorska prava krše iz minute u minutu. Ne postoji ništa što se napiše, a da se u narednih nekoliko minuta ne prenese ili da se u nekom drugom obliku iskoristi. Bilo da se radi o tekstovima koje novinari napišu ili fotografijama, kao i video snimcima. Možda je najupadljivije prenošenje fotografija, eto to je nekako najčešće, jer mi imamo 20-tak fotografa u državi, a oko hiljadu medija, ali i novinarski tekstovi su iz dana u dan predmet kršenja autorskih prava i to najviše zbog neznanja i nepoštovanja tuđeg rada i ne postojanja bilo kakve sankcije za što možemo reći da je krađa jer je neko uložio i vrijeme i sredstva – kazala je novinarka Andrijana Pisarević.

Gospodine Dupanović, kako treba ispravno razumijevati autorska prava i jesmo li mi, u Bosni I Hercegovini i regiji, i po ovom pitanju specifični? Odnosno, kršimo li olako tuđa prava?

  • Da, naravno da kršimo i to iz nekoliko razloga. Mi smo u BiH u specifičnoj situaciji, jer nemamo kodeks, nemamo sudske vještake koji se time bave, možda ih imamo ali se time ne bave, u Hrvatskoj se nakon svakog kršenja autorskog prva možete javiti sudskom vještaku. Kod nas je medijska scena heterogena, imamo previše medija i radija i televizija i printanih medija i portala i nemamo transparentno vlasništvo, to je najveći problem. Kada utvrdite kršenje autorskih prava ne znate koga za to trebate tjerati, jer je u većini slučajeva, a naročito kod portala i digitalnih medija nepoznato ko je vlasnik, kada pođete da ga tražite ne možete ga pronaći – kazao je za Hayat Ekrem Dupanović, glavni urednik „Media marketinga“
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pogledajte cijelu emisiju u videu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

(Adnan Herco)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE