PLUTAJUĆI OTPAD NA DRINI: MEĐUDRŽAVNI IZAZOV BEZ RJEŠENJA, EU NUDI POMOĆ

Za višedecenijski problem gomilanja otpada iz Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine u blizini višegradske Hidroelektrane još nema rješenja.

Iako su ovogodišnji nanosi znatno manji nego prethodnih godina zahvaljujući izostanku padavina, problem je rješiv sredstvima iz fondova Evropske unije za koja su potrebni kvalitetni programi. Provođenje Zelene agende za Zapadni Balkan i Strategije usklađivanja propisa pravnoj stečevini Evropske unije u oblasti zaštite okoliša, preporuke su i Evropske komisije.

Otpad rijekom Drinom dospijeva do Višegrada – ogromni nanosi predstavljaju ne samo ekološku nego i prijetnju radu obližnje Hidrolektrane, koju od otpada brane njeni radnici, svakodnevno.

– Najviše je drva, plastike ima najmanje, ona je na površini, bude leševa životinja itd. – priča Darko Milisavljević, radnik Hidroelektrane Višegrad.

Pretežno zbog izbjegavanja plaćanja naknada za odlaganje otpada na predviđenim lokacijama raste broj ilegalnih deponija. Kada se u periodima povećanog vodostaja rijeke Drine stanje pogorša, ni postavljena barijera pod opterećenjem ne predstavlja sigurnost.

  • Na godišnjem nivou izvučemo od šest do osam hiljada metar kubnih otpada. u Decembru 2010. imali smo dotok vode 3.800 metara kubnih u sekundi. Naše tri mašine su snage 105 megavata i mogu primiti 800 metra kubnih u sekundi – objašnjava Darko Frganja, rukovodilac službe za kvalitet i zaštitu životne sredine HE Višegrad.

Sve što ne potone, plastika, drvo, kućanski aparati, čak i namješaj, iz Drine se odlaže na obližnju neuslovnu deponiju koja predstavlja još veću prijetnju ekosistemu.

  • Deponija non stop gori, posebno u ljetnom periodu, i svi ti toksini završavaju u gradu u našim plućima. Tako da je to da kažem začarani krug trovanja – kaže Dejan Furtula, predsjednik UG Eko centar Višegrad.

„Na godišnjem nivou, ugrubo, od 50 do 200 hiljada KM nas košta sve“, ističe Frganja.

Iako su uznemirujuće slike plutajućeg otpada na površini Drinskog jezera obišle svijet, adekvatnog odgovora na ovaj problem nema decenijama.

Osim ljudi ugrožen je i riblji fond.

  • Riba nema uslova za mrijest, jer sav taj otpad se skuplja u zalivima gdje su pritoke malih rijeka, a riba bez svjetlosti i kiseonika neće da se mrijesti. Čak ima nekih nezvaničnih priča da tu završava dio medicinskog otpada – navodi Aleksandar Kojić, predsjednik Udruženja za sportski ribolov i ekologiju Drinska jezera Višegrad.

Predstavnici lokalnih vlasti samostalno ne mogu riješiti višedecenijski međudržavni problem.

  • Očekujemo pomoć viših instanci – kako iz naše tako iz susjednih država iz kojih ovaj otpad najvećim dijelom i dolazi – poručuje Jovana Borovčanin Đurević, portparol Opštine Višegrad.

Briga o zaštiti okoliša visoko je na listi prioriteta Evropske komisije. Rješavanje plutajućeg otpada iz tri države koji eskalira u Bosni i Hercegovini i njihov je interes.

  • Jedan od načina kako bismo mogli privući finansijska sredstva za te aktivnosti tri zemlje kroz fondove koji se pružaju kroz EU, ali to podrazumjeva dobru pripremu projekata i proaktivniji pristup ovom problemu – ističe za FTV Mirza Hujić, pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

„Ovaj problem sam po sebi već je katastrofa, da smo mi u situaciji da na ovakav način upravljamo otpadom, to je neodrživ i neprihvatljiv način upravljanja otpadom – da on bude direktno odbačen u riječne eko sisteme jer nijedna moderna i razvijena zemlja u Evropi to ne može sebi da dopusti“, poručuje Azra Vuković, izvršna direktorica Green home iz Crne Gore.

Za dugoročno rješenje ovog problema potrebno je konkretno međudržavno djelovanje. Iako je ove godine, za razliku od prethodnih, otpada manje – zahvaljujući izostanku padavina, a ne promjeni navika stanovništva uzvodno uz Drinu.

(Federalna.ba)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

UŽIVO / IRAN: AKO NEKA ZEMLJA DOPUSTI NAPAD IZRAELU, ODGOVORIT ĆEMO!

0
Izraelski mediji objavili su da je Iran lansirao dronove prema Izraelu. Sve je potvrdio glasnogovornik izraelskih odbrambenih snaga Daniel Hagari.