Zajedno su posjetili spomenik žrtvama u Beysfjordu, gdje je za vrijeme Drugog svjetskog rata likvidirano preko 700 logoraša iz bivše Jugoslavije, a mnogi od njih su živi zapaljeni u barakama.
Direktor Markusson je naglasio da Norveška izuzetno obraća pažnju na ovaj nesretni dio historije te je njihov muzej veoma otvoren za saradnju.
Ambasador Makarević je inzistirao da se mora imati u vidu da su ovo žrtve iz više država koje su bile u sastavu Jugoslavije, a ne samo iz Srbije kako se to u medijima često navodi.
Iz BiH je za vrijeme Drugog svjetskog rata u Norveškoj bilo čak 1.055 logoraša.
- -Posebno je bitno da se to navede u historijskim udžbenicima, odnosno da norveški mediji na to obrate pažnju – istakao je Makarević.
Pored ovog sastanka, ambasador Makarević se sreo i sa Jon Framnes direktorom historijskog muzeja u Narviku koji između ostalog tretira i tematiku ratnih zarobljenika.
Prvi zatvorenici nacističkih logora i zatvora u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji potjerani su u logore u Norveškoj 24. aprila 1942. godine, jer je Nijemcima za gradnju važnih saobraćajnica i obalskih utvrđenja bila potrebna radna snaga.
Adolf Hitler je htio izgraditi put i prugu do Kirkenesa tzv. “PolarBanen” te norveško-sovjetske granice. Projekt je bio od strateške važnosti za nacističku Njemačku.
Ukupno transportovanih zarobljenika iz bivše Jugoslavije je bilo 4.364. od čega iz Bosne i Hercegovine 1.055. Smrtno je stradalo ukupno 2.368 zarobljenika.
