Pregovori će biti održani online, pojedinačno s vladama Federacije BiH i Republike Srpske te sa Vijećem ministara BiH. Međunarodni kreditori su ove godine izrazili želju da direktno razgovaraju sa nižim nivoima vlasti – entitetima i kantonima i njima doznačavati sredstva.
Vlasti žele da prvi dio novca ne bude uslovljen i da to bude više od polovine ukupne vrijednosti, a da drugi bude uslovljen reformskim procesima u skladu s dogovorom MMF-a.
Zatražen je prošireni aranžman u trajanju od tri godine, a ukupno BiH potražuje velikih 1,5 milijardu KM.
Informacije o zaduživanju su u ekonomskim krugovima dočekane s kritikama zbog toga što ni prethodni aranžman nije iskorišten za saniranje posljedica pandemije i da se zaista pomogne osakaćenoj privredi.
Grupa ekonomista iz BiH je poslala pismo predstavniku MMF-a u BiH Andrew Jewellu navodeći da je bh. vlast dosadašnji aranžman koristila za budžetsku potrošnju, a da se uprkos krizi nisu htjeli odreći ni skupih automobila.
Ranije se Bosna i Hercegovina kod MMF-a zadužila 330 miliona eura, a BiH u ovoj godini povećava zaduženost za 30 posto.
