POLIMAC ZA HAYAT.BA: NEMAMO IDEJU KAKO SE OPORAVITI, KADA RJEŠENJE NEMAJU NJEMAČKA I AUSTRIJA KAKO ĆE BIH IMATI

Pandemija koronavirusa zaprijetila je cijelom svijetu. Izolovana nije ostala ni BiH.

Zaprijetila je zdravstvu, tržištu, ličnim budžetima, privredi. Baš kada smo počeli govoriti o problemu, govorili smo o oporavku, za koji struka pretpostavlja da će biti dug i težak. Procesi ranijih oporavaka nikada nisu završeni. Barem kada je o ekonomiji riječ. Dok se negativni bilansi nižu, ne mijenjaju se poreski zakoni, dugoročno se ne stimilušu ni privreda ni nova zapošljavanja, a oni koji bi oporavku mogli pomoći znanjem, iskustvom, ljudskim resursima, gurnuti su na zapečak. Samo u BiH. Negdje drugdje daleko više su vrednovani, dok ekonomske sile plaćaju recepte pomoći.

Mehmed Polimac, generalni direktor međunarodne konsultantske kuće “Polimac Company”, inače ekspert u oblasti energetike, za Hayat.ba govori o aktuelnim problemima i rješenjima za bh. ekonomiju.

  • Da bismo pričali, uporedili, znali šta je lijepo, moramo znati šta je bilo ružno. Nisam jugonostalgičar. Od 1945. do 1991. imali smo svoju fabriku televizora, fabrike duhana, najjaču elektroindustriju, drvnu industriju. Desio se rat koji je opustošio sve što je mogao, ali ostali su nam ljudi. Mi smo napravili najlošiju privatizaciju, pretvorili društveno u državno vlasništvo, po meni je to bila otimačina. Država je otela što je bilo društveno. Problem je što mi više nemamo ono što smo imali, bili smo najjači u hemijskoj industriji, imamo najbolja šumska gazdinstva, mi smo proizvodili Golf, sad nemamo. Tvrdim, greška je što oni koji bi trebali da rade posao, ne rade. Čitam, gledam, neko osvojio vlast. Izašao sam kao visoki oficir i poručim: “Evo vam vaučer, kupite kolce od pet metara i ogradite bodljikavom žicom šta ste osvojili. Niste osvojili vlast nego ste dobili obaveze građana. Vlada je izvršni organ, ministar je sluga naroda i treba da izvršava obaveze i zakonski organ bi trebao da da naredbe.”

Posljedice toga što je posve drugačije uglavnom osjete svi. Ponajviše ranjive kategorije, komentariše Polimac. Spominje ‪400.000 penzionera koji žive na ivici egzistencije i skoro jednak broj onih koji žive s minimalnim ličnim dohotkom. Na drugoj strani, nesrazmjer. Visoke plate onih na vlasti, izabranih da služe građanima. Šanse su i u dijaspori, objašnjava Polimac.

  •  Nama je najveći donator dijaspora, koja donira 3-5 milijardi maraka. Ophodimo se prema njoj maćehinski. Šta će jednom kad ne bude toga? Pandemija, za koju niko ne zna koliko će trajati, već je ostavila stravične posljedice. Ljutim se kad kažu naše vlasti “imamo rješenje”, nemamo… Kad ga nema Njemačka, kad Beč u posljednjih 50 godina broji najviše nezaposlenih… Dobro je rekao premijer “mi smo kao protočni bojler”, samo je pitanje ko daje struju? Daju poreski obveznici i oni koji kupe u prodavnici. Mi nemamo jasnu viziju, ideju lidera koji će da kaže šta kada stane, kako da se oporavimo?

Za sada, kao jedino logično rješenje za oporavak i prevazilaženje dijela posljedica pandemije oboljenja COVID-19 vlast vidi u novim zaduženjima. Protiv dodatnih, uz trenutni javni dug, glas su digli i ekonomisti, pišući između ostalog Uredu MMF-a u BiH da vlastima ne dozvoli dodatno zaduženje. No, čini se od te priče ništa. Vrlo vjerovatno da će saldu našeg ogromnog duga biti dodana i milijarda i po dodatnih sredstava. Hoće li novac stajati, u šta će biti potrošen, hoće li kontrolni mehanizam MMF-a doista i profunkcionisati, struka sumnja.

  • Moj prijedlog je da Parlament na prvoj svojoj sjednici kaže i izađe s podacima koliko smo zaduženi od MMF-a, Svjetske banke, EBRD-a, IBRD-a, i tu će dobiti neku cifru od 10 milijardi. Koji nam je grace period, imamo li amortizacioni plan, ekonomski plan, kako da vratimo dugove? Siguran sam da će se pokazati da mi te dugove ne možemo vraćati. Onaj koji nam daje novac, oni će nas zaduživati. Krediti nisu investicija, oni nas mogu odvesti u kreditno ropstvo, ističe Polimac.

Detektuje Polimac i dodatne probleme, te nudi rješenja.

  • Možemo li ovo popraviti? Možemo, naravno. Imamo veća privredna bogatstva i sve ostalo od Švicarske, mi smo treći u Evropi po vodi, a uvozimo vodu. Imamo problem sa zagađenjem i transportujemo plin iz Ukrajine, a ne možemo da napravimo toplovod od Ćatića do Sarajeva. Ako imamo sve, rijeke, more, jezera, klimu, imamo ljude. Izuzetno dobre kadrove. Mislim da se trebaju postaviti na pravo mjesto i pustiti ih da naprave prave stvari. Moramo riješiti poresku politiku. Imamo opterećenja viša od 70%, parafiskalne namete, imamo porez na vode, a stalno poplave imamo, porez na šume, isto.

Kaže Polimac kako bi jedno od rješenja bilo osnivanje Privrednog vijeća, sačinjenog od profesionalaca, eksperata, mladih stručnjaka i onih starijih s praksom i iskustvom, koji bi ih savjetovali.

  • Koje smo to velike investitore mi doveli? Načina ima. Možemo ih dovesti kroz javno-privatna partnerstva, koncesije i kroz izradu poslovnih zona. Samo aerodrom Tuzla može zaposliti 10.000 ljudi. I dalje prodajemo nešto što je neobnovljivo, zemlja se ne može prodati, može se dati na korištenje pet, 10, 20, 100 godina.

  • Mi trebamo da dovedemo partnera koji će da proizvodi ovdje, kažemo mu: “Ovo ti je bescarisnka zona, imamo inžinjere, vrsne stručnjake i dajemo vam prostor na korištenje, priključlak na struju”… Da prepišemo kako je uradio Kipar, Grčka, Poljska, kako su privukli strane investicije. Moramo biti najbolji u regiji, da Parlament izmjeni zakone. Kad budemo tako odgovorni, za 10 godina možemo stići Švicarsku. A nudili su i stranci svoje kapacitete i znanje, na osnovu stotina već urađenih projekata u gore navedenim oblastima. No, ni za savjete još ne postoji velikog interesa u BiH. Za to vrijeme, ekonomija čeka, više plate radnika, daleko više projekata, bolje uslove za poslovanje i više stranih investicija. Za dobro bh. ekonomije.

(Melina Rašidović)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

OGROMNA SANTA LEDA ODVOJILA SE OD ANTARKTIKA: MOŽE SE KRETATI U...

0
Ogromna santa leda površine 1.270 kvadratnih kilometara, ili oko 20 puta veća od Menhetna, odvojila se od Antarktika, oko 10 godina nakon što je prvi put primijećena pukotina na ledenoj ploči "Brant".