POLITIKA HRVATSKE JE DVOLIČNA U NEGIRANJU BIH, A SRBIJE DOSLJEDNA

U Sarajevu je jučer okončan okrugli stol o uticajima Srbije i Hrvatske na političke procese u Bosni i Hercegovini od 1970-ih do 2019. godine sudionici su razmijenili mišljenja o stavovima i uticajima ne samo političkih elita iz Srbije i Hrvatske nego i o odnosu kulturnih elita iz susjedstva na događanja u Bosni i Hercegovini.

Na početku okruglog stola sudionicima se obratio Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka, te Draga Božinović iz Helsinškog odbora za ljudska prava Srbije, u okviru kojeg se realizira veliki međunarodni projekat o historiji Jugoslavije, a ovaj okrugli sto je dio tog projekta.

U prvom panelu Husnija Kamberović je iznio teze o politici Hrvatske i Srbije prema Bosni i Hercegovini u kasnom socijalizmu, pri tome komparirajući različite politike koje su dolazile iz Hrvatske u doba Hrvatskog proljeća, i Srbije u doba domanintnog položaja srpskog liberalnog rukovodstva: dok su u doba Hrvatskog proljeća iz Hrvatske raznim kanalima (crkva, studenti, kultura…) šireni uticaji na događanja u Bosni i Hercegovini, koji su od strane bosanskohercegovačke elite ocjenjivani kao paternalistički, srbijanskog liberalno rukovodstvo je više vodilo politiku modernizacije Srbije, a manje uplitanja u procese u Bosni i Hercegovini.

Stvari su se promijenile tokom 1980-ih godina, kada se Srbija sve otvorenije uplitala u društvena zbivanja u Bosni i Hercegovini, što je bilo primjetno posebno 1989, kada je Služna državne bezbjednosti Srbije počela tajne akcije u istočnoj Bosni s ciljem destabilizacije Bosne i Hercegovine, pišu Vijesti.ba.

Sabina Veladžić je posebnu pažnju posvetila stavovima hrvatske kulturne inteligencije o Bosni i Hercegovini tokom 1960-ih i 1970-ih godina, dok je Raif Dizdarević iznio svoja svjedočenja politici srbijanskog političkog rukovodstva od početka 1980-ih godina. Dizdarević je iznio tezu da je prvi udar na jedinstvo Jugoslavije poslije Titove smrti došao na sjednici CK SK Srbije u decembru 1981, kada su iznesene brojne teze sa pozicija velikosrpske nacionalne ideologije.

Ovo Dizdarevićevo svjedočenje je otvorilo široku diskusiji među učesnicima o početku raspada Jugoslavije i ključnim krivcima za taj proces: Zašto su komunisti (u ovom slučaju iz Srbije) krenuli u rušenje Jugoslavije?

U dosta širokoj diskusiji otvarana su brojna pitanja (afera Agrokomerc, uloga pojedinih bosanskohercegovačkih političara tokom 1980-ih godina i njihov oslonac na beogradsku politiku i slično).

Posebno su bila zanimljiva Dizdarevićeva svjedočenja o kontaktima sa Milanom Uzelcom, predsjednikom Predsjedništva CKSKBiH, zatim o ostavci Hamdija Pozdarca i slično.

Mirko Pejanović i Ivo Komšić su i kao naučnici i kao svjedoci govorili o odnosima Srbije i Hrvatske politike prema Bosni i Hercegovini tokom 1990-ih godina.

Pejanović je otkrio i nove detalje o svojim tajnim sastancima sa Miloševićem, koji mu je u jednom trenutku rekao kako „Svet želi jedinstvenu i suverenu Bosnu i Hercegovinu“, što je faktički značilo kraj velikosrpskih ambicija na Bosnu i Hercegovinu, dok je Ivo Komšić iznio niz intrigantnih svjedočenja o hrvatskoj politici prema Bosni i Hercegovini.

Njegova je teza da je srbijanska politika bila dosljedna u svojoj ambiciji razbijanja Bosne i Hercegovine, dok je hrvatska politika, prema Komšićevom uvjerenju, bila i još uvijek je dvolična.

Komšić je iznio niz detalja iz svojih susreta sa Matom Bobanom, ali i Franjom Tuđmanom i drugim aktivistima hrvatske političke scene tokom 1990-ih godina.

Komšićeva diskusija u kojoj je govorio o tzv. pozadinskih politikama bila je posebno inspirativna.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

ŠTA KAZATI DJETETU KOJE ŽELI IMATI SESTRU ILI BRATA?

0
Dijete koje stalno traži malog bracu ili sestru stavlja roditelje u nezgodan položaj, pogotovo ako ne planiraju još jedno dijete - kako bi onda roditelji trebali odgovoriti?