POLJSKA-EU: RADI SE O UTJECAJU, A NE O VRIJEDNOSTIMA

Poljski ustavni sud je 7. oktobra presudio da dijelovi Ugovora Evropske unije (Ugovora iz Lisabona) nisu u skladu s poljskim Ustavom. On je time pokrenuo oštru raspravu u kojoj je, međutim, malo toga onako kako izgleda na prvi pogled.

Osobito to vrijedi za ovo: iz Bruxellesa i većine članica Evropske unije čuju se uzbunjujuće tvrdnje da „još nikad” nije u pitanje dovedena nadređenost europskog prava nad nacionalnim ustavnim pravom. To jednostavno nije tačno.

Naprotiv, nadređenost europskog prava nacionalnom ustavnom pravu nikad nije dogovorena. Bio je jedan pokušaj, ali on je propao. Nacrt „Evropskog ustava” iz 2004. je sadržavao odredbu da evropsko pravo ima prednost pred nacionalnim ustavima. Ali, taj nacrt je propao na referendumima u Francuskoj i Nizozemskoj.

U drugom pokušaju je 2009. prihvaćen sadržajno vrlo sličan Lisabonski ugovor. Najvažnija točka po kojoj se on razlikovao od neuspjelog „Evropskog ustava” je bilo odustajanje od formalne tvrdnje o nadređenosti evropskog prava nacionalnim ustavima, piše DW.

Marginalni postupak za guranje političke odluke

To bi mogao biti pokazatelj za to koliko je ta tema uvijek bila politički osjetljiva. Oko toga nikad nije postojala suglasnost. Osobito je London, ali i njemački Savezni ustavni sud, u tomu vidio konfliktni potencijal. U svibnju 2020. je njemački Savezni ustavni sud presudio da Evropska središnja banka kupovinom državnih obveznica prelazi svoje ovlasti. Za presudu Evropskog suda da je kupovanje obveznica u skladu s ugovorima Evropske unije njemački Ustavni sud je rekao da ju „ne može razumjeti”. Time je nadređenost Evropskog suda u ovoj svari doveo u pitanje.

Da su presude Evropskog suda nadređene ustavima država članica to su europski suci jednostavno sami tako odlučili. Glavni zagovornik takve prakse je bio francuski konzervativni političar Robert Lecourt. On je puno pisao o tomu da evropsko pravo mora imati apsolutnu prednost.

On je 1964. bio izvjestitelj na sudu prethodniku Evropskog suda u jednom nepolitičkom sudskom procesu, u slučaju Costa protiv ENEL-a. On je taj slučaj, u kojem se radilo o privatnim stvarima jednog italijanskog investitora, iskoristio kako bi iz njega konstruirao nadređenost evropskog prava nacionalnim ustavima.

Uspjelo mu je uvjeriti suce. U stvarnosti je on iskoristio jedan marginalni sudski postupak kako bi progurao načelo koje je smatrao politički poželjnim.

Posljedica je bila da je protiv toga bilo malo formalnog otpora. Razlog je što ta maksima nikad nije iskorištena kako bi se političke sustave zemalja članica preuredilo na temelju odluke evropskih sudaca. Radilo se najčešće o relativno nepolitičkim odlukama. Posljednjih godina to se promijenilo, a shodno tomu je porastao i otpor. Evropski sud je postao faktor političke moći.

Radi se o moći, a ne o vrijednostima

U raspravi se radi i o predbacivanju Poljske da si EU kriomice prisvaja kompetencije koje nigdje nisu zapisane u ugovorima. Etabliranje nadređenosti europskog prava ustavima država članica ogledni je primjer širenja kompetencija kriomice.

U stvarnosti se ne radi ni o važećem pravu niti o „evropskim vrijednostima”. Radi se o borbi za utjecaj. U članku za časopis Politico su Stefan Auer i Nicole Scicluna dali za to argumente.

Evropska unija je „eksperimentalna politička struktura koja se razvija”, pišu oni, o čijem oblikovanju države članice stalno pregovaraju. Poljska u tom sudjeluje kao i sve druge članice, a odluka poljskog Ustavnog suda razotkriva na kraju krajeva bitnu slabost pravne konstrukcije EU-a, pišu autori članka.

Ovdje se radi o puno više toga nego o pitanju je li poljski pravosudni sustav politiziran. (Na kraju krajeva, poljskim biračima pripada pravo da za to kazne svoju vladu i sruše je na izborima, ako to ne žele.)

Radi se o tome, treba li EU biti de facto država ili savez suverenih nacionalnih država. Temelj suverenosti svake države je njen ustav.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE