Crnjak je izjavio Srni da je riječ o svim generacijama žena, ali da posebno zabrinjava sve veći broj u poodmakloj životnoj dobi, između 50 i 65 godina, sa kompleksnim zdravstvenim, psihološkim i psihijatrijskim problemima.
“Prošle godine smo počeli da razmišljamo o izradi projekta za proširenje kapaciteta ženskog odjeljenja. Moramo biti spremni i za neke trendove koji možda, u ovom trenutku, ne izgledaju logični”, naglašava Crnjak.
On kaže da je, prema statistici, oko polovine žena koje izdržavaju zatvorsku kaznu osuđeno zbog ubistva, a ostale zbog krivičnih djela u oblasti saobraćaja, trgovine droge, utaje poreza ili drugih u oblasti privrednog kriminala.
“Imamo i slučajeve čedomorstva – to su teška krivična djela obično učinjena u stanju smanjene uračunljivosti. Te zatvorenice tretiramo kao i sve druge uz određenu podršku psihologa i psihijatra”, naveo je Crnjak.
Prema njegovim riječima, tretman svih ostalih zatvorenica je sličan, a one imaju specifične zahtjeve i potrebe, posebno u vezi sa zdravstvenim tretmanom.
Zbog toga je prije nekoliko godina izgrađeno savremeno odjeljenje ženskog zatvora, što je Evropska komisija ocijenila kao značajan korak u izvršenju krivičnih sankcija u BiH.
Crnjak ističe da je ovo veoma specifična kazneno-popravna ustanova, u kojoj su u različita odjeljenja smještene različite kategorije osuđenih.
Ustanova ima pritvorsku jedinicu, te posebna odjeljenja za izdržavanje kazne zatvora za muškarce i žene, odjeljenje za maloljetne osuđenike, kao i i vaspitno-popravni dom za maloljetnice.
“Samim tim i organizacija i tretman moraju da budu različiti”, kaže Crnjak i dodaje da tretman mora da se sastoji od niza različitih bezbjednosnih, penoloških, pedagoških, andragoških i drugih savremenih mjera, tehnika i metoda.
On je objasnio da postoji set krivičnih djela za koja osuđena lica mogu doći u Istočno Sarajevo.
“Mi uglavnom nemamo osuđenike na duge kazne i za teška krivična djela. Ima izuzetaka zato što KPZ u nadležnosti ima jedini ženski zatvor u Republici Srpskoj, pa sve kazne na koje budu osuđene ženska lica dolaze ovdje na izdržavanje”, pojasnio je Crnjak.
On je rekao da je u ovoj kazneno-popravnoj ustanovi sve manje maloljetnih lica na izdržavanju zatvorske kazne.
“Trenutno se zbog ubistva na izdržavanju četvorogodišnje kazne nalazi jedno maloljetno lice. Pretpostavljam da se sudovi radije opredjeljuju da izriču mjere, a ne kazne kao najteži oblik sankcije. Mislim da se kazne zatvora ne izriču često zbog humanizacije odnosa prema maloljetnim licima, pa posljednjih godina imamo evidentno smanjenje maloljetnih osuđenika”, kaže Crnjak.
Za resocijalizaciju zatvorenih brine 20 zaposlenih svih profila, među kojima su psiholozi, pedagozi, sociolozi, socijalni radnici, psihijatri i adekvatna zdravstvena služba.
Crnjak ističe da je proces resocijalizacije, koji se sastoji od vaspitnog rada, radnog angažovanja, kulturno-prosvjetnih i sportskih aktivnosti, te obrazovnog i stručnog usavršavanja, do sada omogućio nastavak normalnog života značajnom broju zatvorenika po odsluženju kazne.
On je rekao da je stanje bezbjednosti u ovoj ustanovi na zadovoljavajućem nivou – svakodnevno se prati, analizira, procjenjuje.
